Industrijska upotreba konoplje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Konoplja koja služi za industrijsku upotebu se najčešće naziva industrijska konoplja. Ona se koristi u industriji radi izgrade konopaca, tkanine, platna, hartije, odeće, goriva, građevinskih materijala, itd. Odlikuje se veoma niskim nivoom glavnog opojnog sastojka, THC-a (obično ispod 0.3%).[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/78/Theodor_von_H%C3%B6rmann_Hanfeinlegen.jpg/320px-Theodor_von_H%C3%B6rmann_Hanfeinlegen.jpg)
Sve do XIX veka konoplja je bila nezamjenjivi resurs u proizvodnji tkanina, u pomorstvu, u proizvodnji hrane, u građevinarstvu, u proizvodnji papira. Prva Biblija, geografske i pomorske karte, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki Ustav bili su na papiru od konoplje.[2] Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su slikane najčešće na konopljinom platnu.[2]
Od konoplje se prave mnogi korisni proizvodi. Konopljino seme je veoma zdravo za ljudsku ishranu.[3] Od konoplje se pravi gorivo, koje je u prošlosti korišćeno za lampe, a danas se koristi kao alternativno gorivo naftnim derivatima (tzv. biodizel). [4] Presovane stabljike konoplje se koriste kao građevinski materijal. Zidovi od konoplje su jači od betonskih, a ujedno lakši i elastičniji, otporni na pucanje, razbijanje i vatru, odličan zvučni i toplotni izolator.[2]