Heydər Əliyev
From Wikipedia, the free encyclopedia
Heydər Əlirza oğlu Əliyev (Nahičevan, 10. svibnja 1923. - Cleveland, 12. prosinca 2003.) bio je predsjednik Azerbajdžana od 1993. do 2003. U vrijeme Sovjetskog Saveza bio je predsjednik Odbora državne sigurnosti (KGB) u Azerbajdžanskoj SSR od 1967. do 1969., a potom prvi tajnik CK KP Azerbajdžana od 1969. do 1982. Član je Politbiroa CK KP SSSR-a i zamjenik premjera sovjetske vlade od 1982. do 1987., kada ga je smijenio Mihail Gorbačov kao protivnika reformske politike.[1][2]
Hejdar Alijev | |
Hejdar Alijev, 1993. | |
Biografija | |
---|---|
Datum rođenja | 10. maj 1923. |
Mesto rođenja | Nahčivan (SSSR, Azerbejdžan) |
Datum smrti | 12. decembar 2003. |
Mesto smrti | Klivlend, Ohajo (SAD) |
Narodnost | Azer |
Veroispovest | Islam, Šiit |
Politička partija | Partija Novi Azerbejdžan |
Supružnik | Zarifa Alijeva |
Potomstvo | sin Ilham, ćerka Sevilj |
Potpis | |
Mandat(i) | |
3. predsednik Azerbejdžana | |
Trenutna funkcija | |
Funkciju obavlja od 24. jun 1993 — 31. oktobar 2003. | |
Prethodnik | Abulfaz Elčibej |
Naslednik | Ilham Alijev |
uredi |
Nakon povratka u Azerbajdžan istupao je kao nacionalist. Komunističku partiju napustio je 1991. i postao predsjednik parlamenta u Nahičevanskoj AO. U lipnju 1993. uklonio je predsjednika Əbülfəza Elçibəya s vlasti i postao predsjednik države.[2] Kao predsjednik Azerbajdžana, 1994. potpisao je mirovni sporazum s Armenijom kojim je okončan Rat u Gorskom Karabahu, a Armenija zadržala vlast nad enklavom Gorski Karabah zbog koje se vodio rat od 1988.[1] Njegovim dolaskom na vlast prekinuto je razdoblje nestabilnosti. Američke i druge naftne kompanije uključile su se u eksploataciju nafte. Vladavina Əliyeva bila je obilježena korupcijom i nepotizmom. Zbog bolesti je odstupio s vlasti 2003., a za predsjednika je izabran njegov sin İlham Əliyev.[3]