![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Flag_of_Azerbaijan.svg/langsh-640px-Flag_of_Azerbaijan.svg.png&w=640&q=50)
Azerbejdžan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Azerbejdžan (ili Azerbajdžan; azerbejdžanski: Azərbaycan [ɑzæɾbɑjd͡ʒɑn]), službeno Republika Azerbejdžan (ili Republika Azerbajdžan; azerbejdžanski: Azərbaycan Respublikası), najveća država u regionu južnog Kavkaza. Nalazi se na kontaktu između jugozapadne Azije i istočne Evrope te se kao takva smatra Evroazijskom zemljom.[1] Graniči se sa Rusijom na severu, Gruzijom na severozapadu, Jermenijom na zapadu i Iranom na jugu. Na istoku Azerbejdžan izlazi na obale Kaspijskog jezera. Azerbejdžanu pripada i eksklava Nahičevan koja se graniči sa Jermenijom na severu i istoku, na jugu i zapadu sa Iranom, dok je na severozapadu kratka granica sa Turskom.
Republika Azerbejdžan Azərbaycan Respublikası | |
---|---|
Himna: "Azərbaycan marşı" | |
![]() | |
Službeni jezici | Azerbejdžanski |
Drugi jezici | Azerbejdžanski Lezgini Tališki Avarski Gruzijski Armenski |
Government | |
Ilham Aliyev (İlham Əliyev) | |
• Premijer | Ali Asadov (Əli Əsədov) |
Stanovništvo | |
• Procjena za 2011. | 9,165,000 |
BDP (PPP) | procjena za |
• Per capita | $7,850 (2012) |
Valuta | Azerbejdžanski manat (AZN) |
Vremenska zona | UTCUTC +5 (+5) |
Pozivni broj | +994 |
Veb-domena | .az |
Demokratska Republika Azerbejdžan koja je osnovana 1918. godine, a već 1920. inkorporirana u sastav SSSR-a[2], je bila prva demokratska i sekularna republika u islamskom svetu[3][4] Nakon 71 godine bitisanja u okvirima SSSR, Azerbejdžan je 1991. obnovio svoju samostalnost. Ubrzo nakon sticanja nezavisnosti, u azerskoj pokrajini Nagorno-Karabah koja je naseljena pretežno Jermenima je došlo do rata koji je završen defakto nezavisnošću Nagorno-Karabaha.[5] Situacija u tom delu zemlje je i dalje u fazi zamrznutog konflikta.
Azeri pripadaju grupi turkijskih naroda i islamske su veroispovesti (šiitski islam). Azerski jezik kojim govori većina stanovništva i koji je službeni jezik zemlje je član turkijske jezične grupe (najpoznatiji član ove grupe je turski jezik). Azerbejdžan je jedna od 6 nezavisnih turkijskih država i aktivni je član Turskog saveta i sveturske kulturne organizacije TJURKSOJ. Država ima diplomatske odnose sa 158 zemalja širom sveta i članica je u 38 međunarodnih organizacija.[6] Jedan je i od osnivača organizacije GUAM i Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja. U decembru 1991. bila je i među osnivačima Zajednice nezavisnih država.[7] Azerbejdžan je i punopravni član u UN, OEBS, Savetu Evrope, NATO programu Partnerstvo za mir i Pokretu nesvrstanih. Ima status posmatrača u STO, a svoju kancelariju u zemlji ima i Evropska komisija EU-a.
Magazin Newsweek je svrstao Azerbejdžan na 69. mesto na svom spisku kvaliteta života među svetskim državama.[8] Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Azerbejdžan je jedna od najboljih zemalja za biznis i najbogatija država regiona južnog Kavkaza.[9][10]