Harmonija (filozofija)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Harmonija (gr. ἁρμονία – suglasje, sklad[1]) predstavlja sklad, jedinstvo, srazmerni odnos delova koji su sastavni deo celine.
Za ostale upotrebe, v. Harmonija (razvrstavanje).
U psihološkom smislu harmonija (harmoničnost) podrazumeva skladnost interakcija između različitih činilaca koji učestvuju u razvoju pojedinca, delovanju grupe ili reciprociteta u odnosima pojedinca, grupe i zajednice.[2]