Grčko-turski rat (1919–1922)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Grčko-turski rat vođen je između maja 1919. i oktobra 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji ili Grčka kampanja u turskom ratu za nezavisnost.
Grčko-turski rat 1919 -1922 | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Turski rat za nezavisnost | |||||||||
Grčki napad | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Grčka vojska Ujedinjenog Kraljevstva |
Turski revolucionari Ruska SFSR Italija[1][2][3] | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Leonidas Paraskevopoulos, Anastasios Papoulas, Georgios Hatzianestis |
Kemal Atatürk, İsmet İnönü, Fevzi Çakmak, Ali Fuat Cebesoy | ||||||||
Snage | |||||||||
200,000* | 208,000*+lokalna milicija |
To je bio niz vojnih sukoba za vrijeme komadanja Osmanskog Carstva, nakon Prvog svjetskog rata. Rat je vođen između grčke vojske i osmanske regularne vojske i turskih nacionalista, koji su kasnije osnovali Republiku Tursku.
Grčka kampanja otpočela je zato jer su saveznici iz Antante, osobito britanski premijer David Lloyd George, obećali Grčkoj, za savezništvo u ratu, teritorijalno proširenje na račun protivničkog Osmanskog Carstva. Završio je tako da su se Grci morali povući na granice od prije početka rata i velikom razmjenom stanovništva, s tek osnovanom Republikom Turskom, nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma iz Lausanne.
Propast vojne kampanje Grčke, kao i neuspjesi u tursko-armenskom sukobu, kao i neuspjesi u francusko-turskom ratu protiv Turskog nacionalnog pokreta, prisilili su Saveznike, da napuste Mir iz Sèvresa i pregovaraju u Lausanni o novom mirovnom sporazumu. Na kraju su morali priznati nezavisnost Turske Republike i turski suverenitet nad Istočnom Trakijom i Anatolijom.