![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Bundesarchiv_Bild_183-03857-0049%252C_Budapest%252C_II._Weltfestspiele%252C_Festumzug%252C_griechische_Delegation.jpg/640px-Bundesarchiv_Bild_183-03857-0049%252C_Budapest%252C_II._Weltfestspiele%252C_Festumzug%252C_griechische_Delegation.jpg&w=640&q=50)
Grčki građanski rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, eliinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između monarhističkih desničarskih vladinih snaga uz sudjelovanje Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i republikanske ljevičarsko-centrističke Narodnooslobodilačke armije Grčke (ELAS), uglavnom pod utjecajem Grčke komunističke partije (KKE) i anarhista podržavane od strane jugoslavenskog partizanskog pokreta, a kasnije od FNR Jugoslavije. Pobjeda britansko-režimskih snaga, trasirala je put Grčke u NATO pakt i osigurala južni bok Nato pakta, a time i važan strateški pravac za Sueski kanal.
Grčki građanski rat | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Delegacija ELAS-a na Festivalu mladih u Budimpešti 1949 | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
![]()
|
![]()
| ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
![]() ![]() ![]()
|
![]() ![]() ![]() | ||||||||
Snage | |||||||||
232,500[1] (na vrhuncu) |
26,000[2] (na vrhuncu; sredina 1948.) Ukupno je služilo oko 100,000 muškaraca i žena, od čega:[3]
| ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
![]()
![]()
|
38,839 mrtvih 20,128 zarobljenih (tvrdnje Helenske vojske) | ||||||||
Istovremeno, ta pobjeda je udaljila Grčku od susjednih sjevernih socijalističkih zemalja. Grčki građanski rat je bio i prvi primjer postratnog oružanog sukoba između ideološki podijeljenog svijeta, kapitalističkog i socijalističkog te se, unatoč Staljinove podrške Britancima, uzima i za početak takozvanog hladnog rata, tj. niza političko-vojnih konfrontacija, koji se nastavlja do naših dana.
Prva faza građanskog rata odvijala se između 1942. - 1944., u njoj su se razni ljevičarski i desničarski pokreti otpora borili jedni protiv drugih za što veći utjecaj i za liderstvo u pokretu otpora.
U drugoj fazi (1944.), ljevičarske organizacije ELAS (vojno krilo) i EAM (politička organizacija), kontrolirali su najveći dio slobodnog teritorija Grčke i formirali 1944. republikansku vladu i protivili su se grčkoj izbjegličkoj monarhističkoj vladi iz Kaira, predbacujući joj kolaboracionizam, nesposobnost i nelegimitet.
U trećoj fazi sukoba (1946. - 1946.), desničarska vlada, "izabrana" u vrlo kaotičnim uvjetima, borila se za dominaciju, protiv partizanskih snaga ELAS koje su bile pod utjecajem ljevice od koje je najsnažnija bila Komunistička partija Grčke (KKE) i grčki anarhisti.
Građanski rat je u grčkom društvu ostavio do danas u naslijeđe duboku političku polarizaciju između vladajuće radikalne desnice i progresivnog segmenta društva, veliki broj izbjeglica i emigranata, te je Grčku uguralo pod okrilje NATO pakta od samih početaka (formalno od 1952.), kao i ulogu Grčke u tzv. hladnom ratu.