Girolamo Cardano
From Wikipedia, the free encyclopedia
Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik i filozof. Glavno mu je matematičko djelo Knjiga o velikom umijeću ili o pravilima algebre (lat. Artis magnae sive de regulis algebrae liber unus, 1545.), u kojem je objavio jednadžbe za izračunavanje korijena kubne jednadžbe (Cardanova jednadžba). Njegovi su radovi utjecali na daljnji razvoj algebre; bio je među prvim matematičarima koji su računali s kompleksnim brojevima. Izumitelj je kardanskog ovjesa i kardanskoga zgloba.[1]
Girolamo Cardano | |
![]() | |
Rođenje | 24. rujna 1501. Pavia, Italija |
---|---|
Smrt | 21. rujna 1576. Rim, Italija |
Državljanstvo | Talijan |
Polje | Fizika, matematika Medicina, astronomija |
Alma mater | Sveučilište u Paviji |
Poznat po | Kubna jednadžba Kardanski ovjes Kardanski zglob |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2f/Universal_joint.png)
Bio je nezakoniti sin odvjetnika Fazija Cardana i Chiare Micherije.[2] U mladosti je pomagao ocu, a poslije je studirao medicinu na sveučilištima u Paviji i Padovi. Godine 1525. postigao je doktorat iz medicine. Predavao je u Paviji i Bologni. Godine 1545. napisao je Ars magna, važnu raspravu iz algebre, a u djelu De subtilitate rerum iz 1550. sumirao je sve znanstveno znanje svoga vremena.[3]