From Wikipedia, the free encyclopedia
Erazmova nagrada (latinski: , nizozemski: ) je priznanje, koga dijeli nizozemska fondacija Praemium Erasmianum pojedincima ili ustanovama koje su posebno doprinijele kulturi, društvu ili društvenim naukama u Evropi ili ostatku svijeta.
Erazmova nagrada | |
---|---|
Dodjeljuje se za | iznimna dostignuća u kulturi, društvu ili društvenim naukama u Europi i ostatku svbijeta |
Dodjeljuje | Sklad Praemium Erasmianum[1] |
Zemlja | Nizozemska |
Nagrada | €150.000[1] |
Prvo dodjeljivanje | 1958 |
Službene stranice | http://www.erasmusprijs.org/index.cfm?lang=en |
Nagradu je godine 1958. ustanovio nizozemski princ Bernhard te je postala jedno od najprestižnijih evropskih priznanja na svom području; ime je dobila po renesansnom humanistu Erazmu Roterdamskom, koji je živio u Nizozemskoj na prijelazu iz 15. u 16. vijek.[2] Dodjela se odvija na godišnjoj ceremoniji, gdje predstavnik nagrađenih prima priznanje iz ruku nizozemske kraljeve porodice. Priznanje je u obliku plakete, odnosno također predstavlja i novčanu nagradu u iznosu od 150.000 eura.[3]
Fotografija | Leto | Prejemnik | Opombe | Sklici |
---|---|---|---|---|
1958 | Austrijanci | Za kulturu baštinu. Prva dodjela je potaknuta od Milanskog univerziteta, pri čemu je novčani dio nagrade bio namijenjen za financiranje školovanja Austrijanaca u inozemstvu odnosno stranih državljana koji studiraju u Austriji, te za arheološka iskopavanja u antičkom grčkom gradu Efezu, koje je vodio Austrijski institut za arheologiju. | [4][5] | |
1959 | Robert Schuman | [4] | ||
1959 | Karl Jaspers | [4] | ||
1960 | Marc Chagall | [4] | ||
1960 | Oskar Kokoschka | [4] | ||
1962 | Romano Guardini | [4] | ||
1963 | Martin Buber | [4] | ||
1964 | Union Académique Internationale | [4] | ||
1965 | Charles Chaplin, Ingmar Bergman | [4] | ||
1966 | Herbert Read, René Huyghe | [4] | ||
1967 | Jan Tinbergen | [4] | ||
1968 | Henry Moore | [4] | ||
1969 | Gabriel Marcel, Carl Friedrich von Weizsäcker | [4] | ||
1970 | Hans Scharoun | [4] | ||
1971 | Olivier Messiaen | [4] | ||
1972 | Jean Piaget | [4] | ||
1973 | Claude Lévi-Strauss | [4] | ||
1974 | Ninette de Valois, Maurice Béjart | [4] | ||
1975 | Ernst Gombrich, Willem Sandberg | [4] | ||
1976 | Amnesty International, René David | [4] | ||
1977 | Werner Kaegi, Jean Monnet | [4] | ||
1978 |
|
tema lutkovno gledališče | [4] | |
1979 | Die Zeit, Neue Zürcher Zeitung | [4] | ||
1980 | Nikolaus Harnoncourt, Gustav Leonhardt | [4] | ||
1981 | Jean Prouvé | [4] | ||
1982 | Edward Schillebeeckx | [4] | ||
1983 | Raymond Aron, Isaiah Berlin, Leszek Kołakowski, Marguerite Yourcenar | [4] | ||
1984 | Massimo Pallottino | [4] | ||
1985 | Paul Delouvrier | [4] | ||
1986 | Václav Havel | [4] | ||
1987 | Alexander King | [4] | ||
1988 | Jacques Ledoux | [4] | ||
1989 | Mednarodna pravniška komisija | [4] | ||
1990 | Sir Grahame Clark | [4] | ||
1991 | Bernard Haitink | [4] | ||
1992 | Archivo General de Indias | [4] | ||
1992 | Simon Wiesenthal | [4] | ||
1993 | Peter Stein | [4] | ||
1994 | Sigmar Polke | [4] | ||
1995 | Renzo Piano | [4] | ||
1996 | William Hardy McNeill | [4] | ||
1997 | Jacques Delors | [4] | ||
1998 | Mauricio Kagel, Peter Sellars | [4] | ||
1999 | Mary Robinson | [4] | ||
2000 | Hans van Manen | [4] | ||
2001 | Claudio Magris, Adam Michnik | [4] | ||
2002 | Bernd and Hilla Becher | [4] | ||
2003 | Alan Davidson | [4] | ||
2004 | Abdolkarim Sorouš, Sadik Al-Azm, Fatema Mernissi | [4] | ||
2005 | Simon Schaffer, Steven Shapin | [4] | ||
2006 | Pierre Bernard | [4] | ||
2007 | Péter Forgács | [4] | ||
2008 | Ian Buruma | [4] | ||
2009 | Antonio Cassese, Benjamin Ferencz | [4] | ||
2010 | José Antonio Abreu | [4] | ||
2011 | Joan Busquets | [4] | ||
2012 | Daniel Dennett | [4] | ||
2013 | Jürgen Habermas | [4] | ||
2014 | Frie Leysen | tema »gledališče, občinstvo in družba« | [4][6] | |
2015 | zajednica Wikipedije | promociju] širenja znanja kroz cjelovitu i dostupnu enciklopediju. U tu svrhu su tvorci Wikipedije oblikovali novu i efikasnu demokratsku platformu. Nagrada konkretno prepoznaje Wikipediju kao zajednici — dijeljen projekt, koji spaja desetine hiljada dobrovoljaca po cijelom svijetu." | [1] | |
2016 | A. S. Byatt | [7][8] |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.