Druga banjalučka operacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nakon što je krajem avgusta i početkom septembra 1944. oslobodio Drvar, Bosanski Petrovac, Bugojno i Jajce, Peti udarni korpus NOVJ preduzeo je operaciju oslobađanja donjeg toka Sane s Prijedorom, Ljubijom i Novi Grad. Nakon uspešnog okončanja ove operacije 6-9. septembra, štab Korpusa doneo je odluku o napadu na osovinska uporišta u donjem toku Vrbasa sa centrom u Banjaluci. S obzirom na to da je prvi napad na Banjaluku izveden od 31. decembra 1943. do 3. januara 1944, ova operacija nazvana je Drugom banjalučkom operacijom NOVJ.
Druga banjalučka operacija NOVJ | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Drugog svetskog rata | |||||||
"Banska palata" u Banja Luci, posle oslobođenja septembra 1944. Zarobljene ustaše pod stražom ruše bunker. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije | Nemački Vermaht Vojska NDH | ||||||
Angažirane jedinice | |||||||
Peti udarni korpus NOVJ | Kombinovane snage pod komandom XV brdskog korpusa Vermahta III zborno područje vojske NDH | ||||||
Snage | |||||||
11.000 boraca | 21.000 boraca (oko 12.000 u odbrani i oko 9.000 u napadnim grupama za deblokadu) | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
10.000 izbačenih iz stroja |
Operacija je trajala od 18. do 27. septembra 1944. jedinice 5. korpusa ovladale su Banjalukom (sa izuzetkom tvrđavi Kastel u kojoj se utvrdila grupa od 300 Nemaca i ustaša) i ostalim mestima u dolini Vrbasa i u Lijevče Polju, sa izuzetkom Gradiške. Tom prilikom poražene su, potpuno razbijene i delimično uništene sve neprijateljske snage u toj oblasti koje su brojale oko 12.000 ljudi. 21. septembra zarobljeni su i sam zapovednik odbrane Banjaluke, nemački general fon Devic, zajedno sa šefom Gestapoa majorom Vilijem Volterom i ustaškim zapovednikom Viktorom Gutićem.
Druga oklopna armija formirala je dve borbene grupe za pomoć svojim snagama u oblasti Banjaluke (borbene grupe "fon Panvic" i "fon Rudno"). Prva je napadana iz pravca Gradiške prema jugu, a druga iz pravca Doboja prema zapadu. Pod njihovim pritiskom jedinice 5. korpusa NOVJ su nakon evakuacije ratnog plena napustile Banjaluku 27. septembra 1944. Prema naređenju Vrhovnog Štaba NOVJ, 5. korpusa je nakon ove operacije glavninu svojih snaga orijentisao preko Travnika prema dolini Bosne i Sarajevu.
Operacija je predstavljala veliki uspeh za 5. korpus, jer su njegove snage uništile brojna utvrđenja, porazila osovinske formacije i zadobile vrlo veliki ratni plen (između ostalog i 34 aviona na aerodromu u Zalužanima). Nakon operacije 5. korpus je znatno ojačao brojčano i po naoružanju - prema izveštaju od 1. oktobra brojao je 26.000 boraca.
O značaju operacije najbolje svedoči telegram nemačke Vrhovne komande od 1. oktobra 1944. u kojem Hitler poručuje da se Banja Luka mora zadržati, a garnizon, ukoliko je potrebno, pojačati njemačkim trupama.[1]