From Wikipedia, the free encyclopedia
Diodor, poznat i kao Diodor Sikul ili Diodor Sicilijski (starogrčki: , Diódoros Sikeliōtes, latinski: ) bio je grčki historičar koji je živio i radio u 1. stoljeću pne. Poznat je po svojoj monumentalnoj općoj povijesti pod naslovom Historijska biblioteka u 40 knjiga, od kojih je 15 sačuvano u cjelosti.[1] Bio je suvremenik Cezara i Augusta i živio u Rimu, gdje je, prema vlastitim tvrdnjama, 30 godina pisao ovo historiografsko djelo, od 60. do 30. godine pne. To je povijesno djelo bilo novo po tome što nije bilo helenocentrično, dijelom i zbog stoičkih utjecaja na autorovo vjerovanje u bratstvo svih ljudi.[1] Premda suvremeni historičari ovo djelo smatraju lošim izvorom podataka, zbog toga što se Diodor prema historiji odnosio nekritički te miješao stvarne historijske s mitskim događajima, ono je ipak značajno zbog toga što sadrži reference i citate mnogih ranijih autora čija su djela izgubljena.
Povijest je prikazana u tri dijela. Prvi obuhvaća mitsku povijest do uništenja Troje, raspoređenu geografski, tako da opisuje različite regije širom svijeta, od Egipta, Indije i Arabije do Europe. Drugi obuhvaća vrijeme od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Velikog. Treći obuhvaća razdoblje do oko 60. pne. U Biblioteci autor priznaje da se oslanjao na djela mnogih drugih autora.
Prema podacima koje sam daje u svom djelu, Diodor je rođen je u Agiriju na Siciliji, gradu koji se danas zove Agira.[2] Uz jednu iznimku, antički izvori ne pruža nikakve daljnje informacije o njegovom životu i djelima. Samo Jeronim u svojoj Hronici pod "1968. godinom Abrahama" (49. pne.) navodi: "Diodor Sicilijski, pisac grčke povijesti, postao je slavan". Međutim, njegov engleski prevoditelj, Charles Henry Oldfather, primjećuje "zapanjujuću slučajnost"[3] da je jedan od samo dva poznata grčka natpisa iz Agirija (Inscriptiones Graecae, XIV, 588) nadgrobni spomenik nekog "Diodora, sina Apolonijeva" .[4]
Diodorova opća povijest, koju je nazvao Historijska biblioteka (starogrčki: , Bibliotheca historica), bila je golema i sastojala se od 40 knjiga, od kojih su sačuvane knjige 1–5 i 11–20:[5] fragmenti izgubljenih knjiga su sačuvani kod Fotija i u izvodima Konstantina Porfirogenita.
Djelo je bilo podijeljeno u tri cjeline. Prvih šest knjiga obrađivalo je mitsku povijest nehelenskih i helenskih plemena do uništenja Troje i raspoređene su geografski, te opisuju povijest i kulturu drevnog Egipta (knjiga I), Mezopotamije, Indije, Skitije i Arabije (II), sjeverne Afrike (III), te Grčke i Europe (IV–VI).
U sljedećoj cjelini (knjige VII–XVII) autor iznosi povijest svijeta od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Velikog. Posljednja cjelina (knjige XVII do kraja) obrađuje povijesne događaje od Aleksandrovoh nasljednika do 60. godine pne. ili početka galskih ratova Julija Cezara. (Kraj je izgubljen, pa je nejasno je li Diodor stigao do početka galskog rata, kao što je obećao na početku svog djela, ili je, kao što pokazuju neke indicije, star i umoran 60. pne. naglo prestao raditi na svom djelu). Odabrao je naziv "Biblioteka" u znak potvrde da je ovo složeno djelo sastavljao uz pomoć mnogih izvora drugih autora. Među identificiranim autorima na čija se djela oslanjao nalaze se Hekatej iz Abdere, Ktezija iz Knida, Efora, Teopompa, Hijeronim iz Kardije, Durid od Samosa, Dijul iz Atene, Filist iz Sirakuze, Timej, Polibije i Posejdonije.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.