![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Ammiakoprovod_NS.jpg/640px-Ammiakoprovod_NS.jpg&w=640&q=50)
Cjevovod
From Wikipedia, the free encyclopedia
Cjevovod (ijek.) ili cevovod (ek.), sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju. Pomoću pneumatskih cijevi mogu se transportirati i krute tvari pomoću zraka pod pritiskom.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Ammiakoprovod_NS.jpg/320px-Ammiakoprovod_NS.jpg)
Svaka kemijski stabilna tvar u plinovitom i tekućem stanju može se tranportirati putem cjevovoda. Postoji jako puno različitih vrsta cjevovoda poput: naftovoda, plinovoda, cjevovoda za transport otpadnih voda, vodovoda ili čak cvjevovoda za transport piva.
Najvažniji cjevovodi s ekonomske točke gledišta su cjevovodi za prijevoz sirove nafte i zemnog plina. To je i najbolji način za prjevoz tih sirovina u usporedbi s željezničkim prijevozom ima nižu cijenu po jedinici i brži prijenos sirovina. Iako se cjevovodi mogu izgraditi i pod morem, to je ekonomski i tehnički vrlo zahtjevan proces, tako da većina sirove nafte radije se prevozi tankera po moru, nego da se grade naftovodi pod morem.
Naftovodi se grade od nehrđajućeg čelika. Cijevi su s unutarnjim presjekom od 30 do 120 cm. Gdje je god moguće, grade se na površini zemlje. Sirova nafta obično se transportira brzinom od oko 1 do 6 m/s.[1]