Centromera je primarno suženje na hromozomu koje spaja sestrinske hromatide. Na centromeri se nalazi proteinska struktura, kinetohor, koja se formira na početku mitoze i ima ulogu da veže hromozom za deobno vreteno. Ona usmerava kretanje hromozoma za vreme deobe pošto se za nju vezuju konci deobnog vretena.[1]
U anafazi mitoze (mejoze II) se uzdužno deli, čime se sestrinske hromatide razdvajaju (sada su to novi hromozomi) i odlaze na suprotne polove ćelije. Zahvaljujući tome novonastale, kćerke ćelije dobijaju međusobno iste gene i istovremeno i iste gene kao majka ćelija od koje su deobom nastale. Nepravilna, poprečna podela centromera dovodi do duplikacija i delecija (to su vrste strukturnih aberacija hromozoma).
Centromera deli hromozom na dva kraka:
kratki krak (obeležava se prema međunarodnom dogovoru sa r) je deo hromozoma iznad centromere;
dugi krak (obeležen sa q) se nalazi ispod centromere.
Prema položaju centromere razlikuju se tipovi hromozoma:
metacentričan, ako se centromera nalazi na sredini hromozoma pa su njegovi kraci jednake dužine r=q);
submetacentričan, kod koga je centromera bliža jednom kraju hromozoma (r < q).
akrocentričan, kod koga je centromera sasvim blizu jednog kraja hromozoma,
telocentričan, kod koga je centromera na samom kraju hromozoma tako da on ima samo jedan krak; ne postoji u humanom kariotipu.
Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
Lazarević, M: ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Mehta,G. D.;Agarwal,M.;Ghosh,S. K.(2010).„Centromere Identity: a challenge to be faced”.Mol. Genet. Genomics284(2): 75–94.DOI:10.1007/s00438-010-0553-4.PMID20585957.