![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Kristallstruktur_Zementit.png/640px-Kristallstruktur_Zementit.png&w=640&q=50)
Cementit
From Wikipedia, the free encyclopedia
Cementit ili željezov karbid (Fe3C) je vrlo tvrd i krt kemijski spoj, sastojina je tehničkog željeza koja uzrokuje njegovu tvrdoću. To je metastabilan intersticijski spoj (ugljik se otapa u čvrstom željezu jer su njegovi atomi puno manji), koji sadrži 6,67% ugljika (masenih udjela). On je tvrd i krhak, tvrdoća je oko 850 HV (tvrdoća po Vickersu), te ima vlačnu čvrstoću oko 750 N/mm2. To je ujedno najtvrđa faza u čeliku, a samostalno se određuje kao keramika. [1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Kristallstruktur_Zementit.png/640px-Kristallstruktur_Zementit.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/3/31/Dijafram_Fe-C.jpg/640px-Dijafram_Fe-C.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/1/18/Krivulja_hladenja_zeljeza.jpg/640px-Krivulja_hladenja_zeljeza.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Widmanstatten_hand.jpg/640px-Widmanstatten_hand.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Martensite.jpg/640px-Martensite.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fc/Dqsk-steel-bainitic-weld-tem-image.png/320px-Dqsk-steel-bainitic-weld-tem-image.png)
Cementit ima feromagnetična svojstva do Curieve temperature, koja iznosi oko 480 K (207 ºC), a nakon toga postaje paramagnetičan. Paramagnetične tvari su one tvari u kojima atomi ili molekule imaju nesparene elektrone, a vanjsko magnetsko polje ih privlači.
Prirodni cementit ili željezov karbid (Fe3C) se može pronaći (s minimalnim količinama nikla i kobalta) u metalnim meteoritima ili sideritima, gdje se naziva kohenit, prema njemačkom mineralogu Emilu Cohenu, koji ga je prvi opisao.