From Wikipedia, the free encyclopedia
Cecilije iz Kalakte (starogrčki: , latinski: ili Caecilius Calantianus, 1. stoljeće pne. – 1. stoljeće n.e.) bio je starogrčki retoričar, koji je živio u Rimu u Augustovo doba. Bio je rodom iz Kalakte na Siciliji, pa su ga zato zvali i Kalaktin.[1] Prema bizantskoj enciklopediji Sudi, njegovi su roditelji bili robovi židovske vjere, a sam Cecilije, prije nego što je dobio rimsko državljanstvo, navodno je nosio ime Arhagat (Ἀρχάγαθος, Archagathus).[2] Kvintilijan ga spominje zajedno s Dionizijem iz Halikarnasa kao istaknutog grčkog retoričara i gramatičara.[3]
Što se tiče sfere njegova djelovanja u Rimu i njegovog uspjeha kao učitelja retorike, ništa se ne zna; ali, iz naslova jednog od njegovih djela, vidimo da je proučavao kako rimsko tako i grčko govorništvo. Napisao je velik broj djela o retorici, gramatici, a također i o povijesnim temama. Sva su ova djela sada izgubljena; ali bila su na visokom glasu kod retoričara i kritičara carskog razdoblja.[4][5] Neka su njegova djela bila teoretskog karaktera, druga su bili komentari grčkih govornika, a neka druga su, pak, bila gramatičke ili povijesne vrste.[1]
Na temelju obavještenja u Sudi i kod drugih pisaca može se zaključiti da je Cecilije sastavio ova djela: O retorici (Περὶ ῥητορικῆς), O retoričkim figurama (Περἰ σχημάτων), O stilovima desetorice govornika (Περὶ χαρακτῆρος τῶν δέκα ῥητόρων), O Antifontovom pisanju (Περὶ Ἀντιφῶντος σύνταγμα), Usporedba Demostena i Eshina (Σύγκρισις Δημοσθένους καὶ Αἰσχίνου), Usporedba Demostena i Cicerona (Σύγκριδις Δημοσθένους καὶ Κικερῶνος), O historiji (Περὶ ἱδτορίας), O razlici između atičkog i azijskog stila (Τίνι διαφέρει ὁ Ἀττικός ζῆλος τοῦ Ἀσιανοῦ), O Demostenu, njegovim autentičnim i krivotvorenim govorima (Περὶ Δημοσθένους, ποῖοι αὐτοῦ γνήσιοι λόγοι καὶ ποῖοι νόθοι), O onome što retoričari govore sukladno historiji i suprotno od historije (Περὶ τῶν καθ᾽ ἱστορίαν ἢ παρ᾽ ἱστορίαν εἰρημένων τοῖς ῥήτορσι), O robovskim ratovima (Περὶ δουλικῶν πολέμων), Dvije knjige protiv Frigijaca (Κατὰ Φρυγῶν δύο, gdje vjerojatno napada bombasični azijanski stil), Alfabetski popis riječi (Ἐκλογὴ λέξεων κατὰ στοιχεῖον, kojim se Suda bogato služi, kako se navodi i u predgovoru te enciklopedije), O uzvišenom (Περὶ ὕψους, što je prvi spis tog naslova u antici, na koji je odgovorio anonimni pisac istoimenog djela, koje je sačuvano).[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.