Bitka kod Ethanduna
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bitka kod Ethanduna | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Vikinške invazije Engleske | |||||||
Spomenik Bitci kod Ethanduna kraj Bratton Castlea.[1] | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Zapadni Saksonci | Danelag Vikinzi | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Alfred Veliki | Guthrum Stari | ||||||
Snage | |||||||
nepoznata | nepoznata | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznati | nepoznati |
Bitka kod Ethanduna ili Edingtona se 6. i 12. maja 878. odigrala u današnjoj jugozapadnoj Engleskoj između zapadnosaksonske vojske pod kraljem Alfredom Velikim na jednoj, i (vikinške) Velike poganske vojske pod Guthrumom na drugoj strani. Do nje je došlo nakon što su Vikinzi (odnosno Danci), koji su u prethodnoj deceniji osvojili značajna područja istočne i sjeverne Engleske (kasnije poznata kao Danelag), krenuli na pohod na Wessex, koji je bio jedino preostalo anglosaksonsko kraljevstvo izvan njihove sfere. Alfred, koji je nekoliko godina ranije sličnu invaziju zaustavio diplomatskim putem, ispočetka se nije mogao suprostaviti napadačima; nije mogao spriječiti Dance da zauzmu utvrđeni grad Chippenham te je čak bio, prema navodima vlastite Anglosaksonske kronike, prisiljen tražiti spas u močvari. Situacija se preokrenula tek kada je uspio pod svoj barjak okupiti dovoljno podanika i sa njima napasti Dance; bitku je, prema mišljenju suvremenih historičara, odlučila brojčana nadmoć Anglosaksonaca u odnosu na Dance. Poraženi Danci su se povukli u Chippenham, koga je Alfred potom stavio pod opsadu i tako prisilio Guthruma da sklopi sporazum iz Wedmorea.
Bitka je imala veliki značaj za dalju englesku historiju jer su nakon nje Danci odustali od planova za osvajanje Wessexa, a samim time i cijele Engleske. Alfred je tako stekao dragocjeno vrijeme da konsolidira svoju državu iz koje će u bliskoj budućnosti nastati jedinstvena Kraljevina Engleska.