Bitka kod Borodina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bitka kod Borodina (ruski Бородинское сражение, Borodinskoe sraženije; francuski: Bataille de la Moskova) vodila se 7. IX 1812. te je bila najveća i najkrvavija jednodnevna bitka tokom francuske invazije Rusije i Napoleonskih ratova, a uključivala je više od 250.000 naoružanih vojnika i najmanje 70.000 žrtava na obje strane. Napoleonova Grande Armée je napala rusku imperijalnu vojsku koju je vodio Mihail Kutuzov kraj sela Borodino, udaljenog stotinjak kilometara od Moskve te na kraju zauzela glavne položaje na bojnom polju, iako nije uspjela uništiti rusku vojsku. Oko trećine Napoleonovih vojnika je ubijeno ili ranjeno. Ruski gubici su bili teški, ali su ih mogli zamijeniti pošto su velike količine ljudstva bile spremne u obližnjim centrima za mobilizaciju i obuku.
Bitka kod Borodina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Napoleonski ratovi | |||||||
umjetnički prikaz bitke kod Borodina | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Prvo Francusko Carstvo
|
Rusko Carstvo | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Napoleon Bonaparte Michel Ney Joachim Murat Eugène de Beauharnais |
Mihail Kutuzov Petar Bagration Princ Barclay de Tolly | ||||||
Snage | |||||||
~130.000-190.000 vojnika | ~120.000-160.000 vojnika | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
30.000-35.000 poginulih, ranjenih ili zarobljenih | 40.000-45.000 poginulih, ranjenih ili zarobljenih |
Na kraju bitke, ruska se vojska povukla. Francuske snage, koje su putovale stotinama kilometara, su bile iscrpljene i nisu imale informacije o stanju ruske vojske, zbog čega je Napoleon ostao na bojnom polju umjesto da naredi potjeru vojnika, što je bio slučaj u prijašnjim vojnim pohodima koje je vodio.[1] Napoleonova kraljevska garda nije su uključila u borbu. Napoleon je odbio iskoristiti je, kako bi ju upotrijebio za neku drugu priliku, te je time izgubio jedinu priliku da uništi rusku vojsku.[2] Bitka kod Borodina je bila ključna u vojnom pohodu, te je bila posljednja ofenziva koju je vodio Napoleon u Rusiji. Nekoliko dana kasnije, Napoleon je ušao u Moskvu bez ikakvog otpora. Ruska vojska se povukla i izbjegavala daljnju konfrontaciju, te je time sačuvala borbenu snagu, zbog čega je Napoleon nakon mjeseci čekanja odlučio povući se iz Moskve jer nije više htio ići dalje s obzirom na to koliko je daleko bio od svojeg uporišta.
Povijesni spisi o bitci se razlikuju, te ovisi o tome da li su od francuskih ili ruskih izvora. Sukobi i svađe visoko rangiranih oficira na obje strane su doveli i do sukobljenih zapisa o ulogama pojedinih zapovjednika.