![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/a/a7/Beogradski_proces.jpg/640px-Beogradski_proces.jpg&w=640&q=50)
Beogradski proces
From Wikipedia, the free encyclopedia
Beogradski proces je naziv za suđenje četničkom vođi Draži Mihailoviću i grupi od još dvadeset trojice optuženika. Zvaničan naziv postupka je bio Suđenje Dragoljubu-Draži Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima za izdaju i ratne zločine počinjene na prostoru Jugoslavije za vreme rata (1941-1945).
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/a/a7/Beogradski_proces.jpg/320px-Beogradski_proces.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Dra%C5%BEa_pred_sudom.jpg/640px-Dra%C5%BEa_pred_sudom.jpg)
Suđenje je održano u Beogradu, od 10. juna do 15. jula 1946. godine. Proces je vođen pred Vrhovnim sudom Federativne Narodne Republike Jugoslavije.[1] Sudije su bili Mihailo Đorđević (Predsednik Vojnog veća), Milija Laković, Mihailo Janković, Nikola Stanković i Radomir Ilić (sudije) i Todor Popadić (sekretar). Optužnicu je zastupao Vojni tužilac Jugoslovenske armije Miloš Minić, a pomagao mu je Miloš Jovanović.
Beogradski proces je organizovan po ugledu na Nürnberški proces, koji je vođen u Njemačkoj 1945-46.[2] Proces je poprimio ogroman publicitet u svetu i u tadašnjoj Jugoslaviji. Na procesu su pored domaćih prisustvovali i inostrani novinari, fotoreporteri i izveštači. Suđenje je otvoreno uz prisustvo oko 60 stranih novinara.[3]
Od 2006. godine se pred Višim sudom u Beogradu vodi proces za Mihailovićevu rehabilitaciju. Zastupnici rehabilitacije pokušavaju dokazati da je suđenje bilo montirano.[4] Protivnici rehabilitacije smatraju da je suđenje bilo regularno a presuda opravdana.[5]