![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/African_language_families_en.svg/langsh-640px-African_language_families_en.svg.png&w=640&q=50)
Bantu jezici
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bantu jezici (odnosno uži bantu jezici) predstavljaju grupu koja pripada nigersko-kongoanskoj porodici. Ova grupa se nalazi duboko u genealološkom stablu bantoidske grupe, koja je, pak, duboko u nigersko-kongoanskom stablu. Prema nekim procjenama, ima oko 513 jezika u Bantu grupi, 681 jezika u bantoidskoj te 1.514 in u nigersko-kongoanskoj grupi.[1] Bantu jezici se danas uglavnom govore istočno i južno od suvremene Nigerije tj. u oblastima koja su se nekada zvale centralna, istočna i južna Afrika. Neki od tih "Bantu" dijelova Afrike također imaju jezike izvan nigersko-kongoanske porodice (v. karta).
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/African_language_families_en.svg/320px-African_language_families_en.svg.png)
Bantu | |
---|---|
Geografska distribucija: |
Subsaharska Afrika, uglavnom Južna hemisfera - |
Genetska klasifikacija: |
Niger-Congo Atlantsko-kongoanski Benue-kongoanski jezici Bantoidski jezici Južni bantoidski jezici Bantu |
Podjele: |
—
|
ISO 639-2: | bnt |
Riječ Bantu je prvi koristio Wilhelm Heinrich Immanuel Bleek (1827-1875) s time da je označavala 'narod', a što se reflektira u mnogim jezicima grupa. Zajednička karakteristika Bantu jezika je da koriste korijene kao -ntu ili -tu za 'osobu', a prefiks za narode je u mnogim jezicima ba-, a što zajedno daje ba-ntu "narod". Bleek, a kasnije Carl Meinhof, su vršili komparativne studije gramatika Bantu jezika.