Astronomija (Manilije)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Astronomija (latinski: ili Astronomicon) rimski je didaktični spev o nebeskim pojavama, pisan heksametrima i podeljen u pet knjiga.[nb 1] Astronomiju je oko 30–40. g. nove ere napisao rimski pesnik čije je ime verovatno bilo Marko Manilije. O Maniliju je malo poznato i, premda ima dokaza da su Astronomiju verovatno čitali mnogi drugi rimski autori, nijedno sačuvano delo ne citira eksplicitno ovu pesmu.
Astronomija | |
---|---|
Autor(i) | Marko Manilije |
Originalni naslov | Astronomica |
Država | Rimsko Carstvo |
Jezik | latinski |
Tematika | astronomija, astrologija |
Žanr(ovi) | didaktična književnost |
Datum izdanja | oko 30-40. g. n.e. |
Astronomija, koja se sastoji od 4.200 stihova, predstavlja najstarije delo o astrologiji koje je obimno, razumljivo i sačuvano uglavnom netaknuto. Pesma obrađuje nebeske pojave, a posebno zodijak i astrologiju. Pesma – koju je, kako se čini, inspirisala Lukrecijeva epikurejska pesma O prirodi (De rerum natura) – zastupa stoičko, determinističko poimanje svemira, koji nadgleda bog i kojim upravlja razum. Peta knjiga sadrži laukunu, koja je dovela do rasprave o izvornom obimu pesme; neki naučnici tvrde da su čitave knjige izgubljene, dok drugi veruju da nedostaje samo mali deo speva.
Pesmu je oko 1416–1417. godine ponovo otkrio italijanski humanista i učenjak Poggio Bracciolini, koji je napravio kopiju iz koje potiče savremeni tekst. Nakon toga, Astronomiju su čitali, komentarisali i objavljivali brojni filolozi. Ipak, ovaj ep nije uspeo da postane toliko popularan kao druge klasične rimske pesme i vekovima je bio zanemaren. Ovo se počelo menjati početkom 20. veka, kada je, između 1903. i 1930. godine, klasičar A. E. Housman objavio hvaljeno kritičko izdanje pesme u pet knjiga. Housmanov rad pratio je 1977. godine cenjeni prevod G. P. Goolda na engleski jezik. Danas, ispitivači za ovaj ep smatraju da je izuzetno tehničke prirode, da je komplikovan i mestimično kontradiktoran. Istovremeno, mnogi hvale Manilijevu sposobnost da visoko tehničke astronomske koncepte i složene matematičke proračune prenese u poeziju.