From Wikipedia, the free encyclopedia
Aleksandar Levi (port. Alexandre Levy *10. novembar 1864. - 17. januar 1892.) bio je brazilski kompozitor, pijanista i dirigent[1].
Rođen je u Sao Paulu, i pionir je spoja klasične kompozicije sa brazilskom popularnom narodnom muzikom i ritmovima. Levi je umro prerano sa 27 godina i njegov rodni grad dodeljuje prestižnu nagradu sa njegovim imenom.[2]
Aleksandar Levi je bio sin Henrikea Luiza Levija i brat Luja Levija, takođe muzičari, od kojih je dobio svoje prve lekcije. On je usavršio svoje studije klavira sa ruskim nastavnikok koji je živeo u Sao Paulu Louisom Mauricem i francuzom Gabrielom Giradudonom, koji su bili i učitelji još jednog pijaniste iz Sao Paula Henrika Osvalda[1].
On je debitovao na javnim prezentacijama sa osam godina i poredeli su ga sa Mocartom zbog njegove zrelosti i briljantnosti.
Njegov otac je osnovao Kuću Levi, jedan od najtradicionalnih komercijalnih muzičkih kuća u Sao Paolu u to vreme, što je omogućilo da stupe u kontakt sa mnogim važnim ličnostima na državnoj muzičkoj sceni i putujućim muzičarima[1].
Od 1880. počeo je da objavljuje svoje kompozicije po evropskim izdavačima, a 1883. je izabran za direktora "Hajdn kluba", važnog muzičkog udruženja u gradu, koji mu je pomogao promoviše svoju muziku i gde je dirigovao po prvi put u 1885. Dve godine kasnije odputovao je u Evropu da studira klavir sa Emile Durand i Vinćenco Feronijem, ali se ubrzo vraća u Brazil gde je nastavio da piše muzičku kritiku u državnoj štampi, piše u novinama u pokrajini Sao Paulo za časpopis "Correio Paulistano" pod pseudonimom Figarote.[3]
Njegove kompozicije su pune nacionalnog ponosa, koristio je teme iz brazilskog folklora, gde je bio preteča u svetu klasične muzike sa Nacionalnim Varijacijama na temu popularne brazilske muzike 1884., na osnovu melodije "Vem cá, Bitu!". Njegov stil potiče iz škola Šumana i Mendelsona. To je pokrovitelj stolice 29 brazilske Muzičke akademije[1].[4]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.