![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/82/Kidney_%25E2%2580%2593_acute_cortical_necrosis.jpg/640px-Kidney_%25E2%2580%2593_acute_cortical_necrosis.jpg&w=640&q=50)
Akutna bubrežna insuficijencija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Akutna bubrežna insuficijencija je klinički sindrom koji se karakteriše ubrzanim smanjenjem bubrežne funkcije, što ima za posledicu progresivni porast azotnih materija u krvi i prestanak izlučivanja mokraće.[1] Ovo je relativno čest klinički problem,[2] a oboljenje je potencijalno reverzibilno i predstavlja značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta zbog ozbiljne prirode primarne bolesti i visoke incidence komplikacija.[3] Kao najčešći uzroci smrtnosti navode se: infekcija, kardiovaskularne komplikacije i gastrointestinalno krvarenje.[4]
Akutna bubrežna insuficijencija | |
---|---|
lat. | Insuffitientia renis acuta |
![]() | |
Nekroza kore bubrega | |
Specijalnost | Nefrologija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | N17 |
ICD-9 | 584 |
DiseasesDB | 11263 |
MedlinePlus | 000501 |
eMedicine | med/1595 |
MeSH | D007675 |
Mehanizam nastanka bolesti je prvi put opisan 1941. tokom bombardovanja Londona u Drugom svetskom ratu, kada su britanski lekari Erik Bajvoters i Dezmond Bil primetili akutni gubitak funkcije bubrega kod teško povređenih žrtava.[5] Ona je nastajala kao posledica nekroze bubrežnih tubula.[4]