From Wikipedia, the free encyclopedia
Agaj (giz: አገው) je naziv za afričku entičku grupu iz Etiopije i južne Eritreje.
Agaj አገው | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Agajske žene | ||||||
Ukupna populacija | ||||||
809,000 |
||||||
Regioni sa značajnim brojem pripadnika | ||||||
| ||||||
Jezik/ci | ||||||
agajski | ||||||
Religija | ||||||
Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva • Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva • Katoličanstvo • Protestantizam • Paganizamm • Judaizam • Islam |
Narod Agaj se prvi put spominje u spisu bizantskog geografa Kozme Indikoplevsta Monumentum Adulitanum iz 6. vijeka, u kojem je Kozma opisao neke aksumske napise na zahtev aksumitskog kralja. On je sa aksumskog natpisa iz 3. vijeka, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi [1] od Agaja." [2] Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.[3]
Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz 4. vijeka aksumskog kralja Ezana[2] i kralja Kaleba iz 6. vijeka. Na temelju tih spisa, dio historičara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na Etiopskoj visoravni, ali su ili protjerani ili asimilirali od semitskih - Tigranja i Amharaca.[4] Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.[2]
Agajci su imali vlastitu kneževinu na jugu Etiopske visoravni na platou Tigraja od 3. do 6. vijeka. Od 6. vijeka počeli su utjecaji kršćanstva i judaizma, tako da su u 10. vijeku počele borbe između sjevero-zapadnih agajaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agajaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agajci su se uspeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme Dinastije Zagaj od oko 1137. do 1270. Čak je i ime dinastije derivat fraze na gizu Ze-agaj, koja je značila "Agaj", a odnosila se na narod Agaj.
Agajci danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih Amharaca, kao pleme Bilin oko grada Keren u Eritreji, kao plemena Kemant i Kuara, sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara u Regiji Amhara, brojne skupine žive južno od jezera Tana u Zoni Agaj Avi. Puno Agajaca živi oko grada Sokota blizu granice sa Regijom Tigraj.
Agajci govore agajski jezik, koji je dio kušitske grane afro-azijske jezične obitelji. Mnogi Agajci govore amharski i tigrinju koji su također afro-azijski jezici, ali dio semitske grane.
Jedan manji dio Agajaca - iz skupine Falaše je 1990 emigrirao u Izrael.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.