11. 1. (1. 1. po j.k.) - Samuel Pepys /Semjuel Pips/ započinje svoj dnevnik.
12. 1. - Pukovnik George Monck ulazi iz Škotske u Englesku i stiže u London mesec dana kasnije, gde vraća vlast Parlamentu.
23. 2. (13. 2. po j.k.) - Četvorogodišnji Karl XI postaje kralj Švedske (do 1697).
26. 3. - Posle 20 godina raspušten engleski Dugi parlament.
April/Travanj – Jun/Lipanj
14. 4. - Engleska restauracija: kralj Charles II izdaje Deklaraciju iz Brede kojom daje amnestiju za one koje ga priznaju.
proleće? - Kandijski rat u Egeju: Francesco Morosini neuspešan kod Negropontea (Halkide), uspeva zauzeti ostrvo Skijatos[1]. Francuska flota se u aprilu pridružila Morosiniju.
3. 5. - Olivski mir između Poljske-Litvanije, Švedske, Habsburga i Brandenburg-Pruske: Švedskoj potvrđena Livonija sa Rigom, Kući Hohenzollern potvrđen suverenitet u Pruskoj, do 1657. poljskom feudu.
maj i kasnije - Kandijski rat u Dalmaciji: bosanski Melek Ahmed-paša uništava letinu u široj okolini Splita, zatim i Šibenika, nailazi na zasedu na Cetini, opet se vraća u Dalmaciju, još jedna morlačka zaseda, nakon čega se povlači u Bosnu[2].
maj - Turska invazija Erdelja, knez Đorđe II Rakoci smrtno ranjen kod Gyule.
18. 5. - Engleski parlament proglašava da je Čarls II zakoniti vladar od 1649 (kao da Commonwealtha nije ni bilo).
4. 6. - Čarls II se iskrcao u Doveru, a u London ulazi četiri dana kasnije, na svoj rođendan (29. 5. po julijanskom kalendaru, kasnije praznik Oak Apple Day).
6. 6. - Drugi severni rat: Dansko-švedski rat (1658-60) okončan Kopenhagenskim mirom - Švedska vraća deo centralne Norveške, ustanovljene granice su uglavnom iste kao danas.
9. 6. - Luj XIV se venčao sa španskom princezom Marijom Terezom, dva dana nakon Sastanka na Ostrvu fazana.
27. 8. - Turci Köse Ali-paše zauzeli Veliki Varadin, biće sedište Velikovaradinskog pašaluka (do 1692). Vest o ovome u Bosnu nosi Evlija Čelebija (tamošnji paša je njegov poznanik).
avgust-septembar - Mlečani i Francuzi napadaju turske logore kod Kanije i Kandije, bez značajnijih rezultata[3].
septembar - Grigore I Ghica novi knez Vlaške (vl. 1660-64. i 1672-74.).
27. 9. - Rusko-poljski rat (1654-67): Bitka kod Ljubara je poljska pobeda na jugu.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
18. 10. - U Danskoj ukinut Rigsråd čime Danska-Norveška postaje apsolutna monarhija (Frederik III).
27. 10. - Desetorica regicida Čarlsa II obešena i raščerečena u Londonu.
2. 11. - Bitka kod Čudnova je ubedljiva pobeda Poljaka i Tatara nad Rusima i ukrajinskim kozacima.
novembar - "Hrišćani iz Kuča" i Klimenti digli pobunu protiv Turaka[5].
novembar - Evlija Čelebija u Čakovcu otkupio bihaćkog kapetana Mustaj-bega Hasumovića od Nikole Zrinskog.
8. 12. - Dvanaestorica objavljuju stvaranje "Kolegijuma za promociju fiziko-matematičke eksperimentalne učenosti", kasnije Royal Society.
prosinac - Crnogorci obećavaju mletačkom Kotoru da ga neće napadati, da će sprečiti prolaz manjih pljačkaških odreda iz Podgorice i obavestiti o pokretu većih vojski[6] (inače, Crnogorci su ove godine platili harač Turcima[7]).
Kroz godinu
Evlija Čelebija prolazi našim krajevima (Srbija, Bosna, Dalmacija). Za Beograd kaže da ima 38 muslimanskih mahala, po tri ciganske, grčke i srpske i po jednu jermensku i židovsku[8]. U Bosanskom ejaletu samo 73.000 haračkih obveznika[9].
Dubrovnik: hajduci privremeno uzimaju Cavtat kako bi prebacili plen iz Turske, turski gusari iz Novog i Ulcinja se sukobljavali sa hajdučkim barkama[5].
Cetinjski mitropolit Visarion II Kolinović sklopio ugovor o saradnji sa Mlečanima[10].
Iguman Trebinjskog Manastira Ćirilo izražava posredovanjem peraštanskog opata Zmajevića želju da dođe u Rim[11]. Justin Popović izražava sumnju u autentičnost Vasilijevog pisma[12].
Trideset crnogorskih obitelji se naselilo u istarski Kavran[13].
"Adrijanskoga mora Sirena" - Petar Zrinski prepjevao spjev brata Nikole na hrvatski.