Godina 1485 (MCDLXXXV) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1485.
Gregorijanski | 1485. (MCDLXXXV) |
Ab urbe condita | 2238. |
Islamski | 889–890. |
Iranski | 863–864. |
Hebrejski | 5245–5246. |
Bizantski | 6993–6994. |
Koptski | 1201–1202. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1540–1541. |
• Shaka Samvat | 1407–1408. |
• Kali Yuga | 4586–4587. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4121–4122. |
• 60 godina | Yin Drvo Zmija (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11485. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji
- 4. 1. - Ivan Crnojević u Obodu (Rijeka Crnojevića) izdao ktitorsku povelju Cetinjskom manastiru, koji postaje i sjedište mitropolije; Cetinje će postati Ivanovo sjedište.
- 29. 1. - Kralj Matija Korvin započeo bombardiranje habsburške prestonice Beča (car Fridrih III je u Lincu).
- 16. 3. - Totalno pomračenje Sunca, u sh. krajevima prekriveno od 96% diska (Međimurje) do 82% (Vranje)[1].
- 16. 4. - Umro srpski despot Vuk Grgurević Branković, "Zmaj Ognjeni Vuk", bez naslednika - kralj Matija će despotsku titulu dati Angelininom sinu Đorđu (od 1486).
- 1. 6. - Beč se predao ugarskum kralju Matiji Korvinu posle četiri meseca opsade - često će boraviti u njemu do smrti 1490.
- Rat se nastavlja, Matijine vojvode haraju po gornjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj i Istri (ban Matijaš Gereb pokušava uzeti Trst i Rijeku).
- 17. 6. - Mletačka općina Šibenika ucenila glave vlaškog katunara Kožulića i tri brata Visića jer haraju u njenom kotaru; u isto vrijeme Hrvati iz Klisa napadaju kotare mletačkih Splita i Trogira[2].
- 8. 7. - U Insbruku se venčali Marija Branković (Stefanova) i Bonifacije III Paleolog od Monferata[3][4], prisustvuje i car Fridrih[5].
- ca. 7. 8. - U Engleskoj uočena tajanstvena bolest kasnije nazvana "engleski znoj".
- 22. 8. - Historijska Bitka na Bosworthskom polju - poginuo engleski kralj Richard III, kraj Rata dveju ruža pobedom kuće Lancaster;
- 26. 8. - Lajpciška podela: braća Ernest i Albert dele zemlje dinastije Wettin.
- 12. 9. - Ivan III., moskovski veliki knez, zauzeo Tver.
- 17. 9. - Od rana zadobijenih u katedrali umro Pedro Arbués, inkvizitor za Aragon.
- 2. 11. - Francuska: mirom u Buržu suspendovana neprijateljstva u "Ludom ratu" između feudalnih gospodara i francuske monarhije.
- 19. 11. - Marco Barbarigo je novi venecijanski dužd (vlada manje od godinu dana).
Tokom/tijekom godine
- Staniša Crnojević, Ivanov sin, poslat u Stambol gde će preći u islam i postati Skender-beg.
- Stolnobiogradski prepošt Dominik je novi gubernator grada i varoši Senja, nakon Dubrovčanina Maroja Žunjevića.
- Filip Gajo je novi barski nadbiskup nakon Stefana II.
- Osnovan Novski kadiluk.
- Turski popis u Skadarskom sandžaku.
- Albertijeva De Re Aedificatoria je prvo štampano delo o arhitekturi.
- Portugalac Diogo Cão stigao do Cape Crossa u Namibiji.
- Počinje gradnja zidina moskovskog Kremlja.
- Završena korejska hronika Dongguk Tonggam.
- 1485-87 - Blagajski knezovi u sukobu sa susjedima[6].
- Emerik Zapolja je novi ugarski palatin.
Rođenja
- 22. 8. - Beatus Rhenanus, nemački humanista († 1547)
- 16. 12. - Katarina Aragonska, kraljica Engleske († 1536)
- Hernán Cortés, konkistador († 1547)
- Giovanni da Verrazzano, italo-francuski istraživač († 1528)
- Ivan Karlović, hrvatski ban († 1531)
- ca. Thomas Cromwell, engleski državnik († 1540)
- ca. Sebastiano del Piombo, italijanski slikar († 1547)
- ca. Girolamo Romani, italijanski slikar († ca. 1566)
- ca. Grgur Budislavić, hrvatski filozof i političar († ca. 1551)
- ca. Hanibal Lucić, hrvatski pjesnik i dramatičar († 1553)
Smrti
- 16. 3. - Anne Neville, kraljica Richarda III (* 1456)
- 16. 4. - Vuk Branković, srpski despot (* ca. 1440)
- 22. 8. - Richard III, engleski kralj, poginuo na Bosworthu (* 1452)
- 14. 9. - Giovanni Mocenigo, mletački dužd (* 1409)
- 27. 10. - Rodolphus Agricola, nizozemski učenjak (* 1444)
- ca. Serafin Bunić, dubrovački književnik (* 1440)
Fikcija
- Prva serija "Crne guje" je napisana kao "tajna istorija" od dana pre Bitke na Bosworthskom polju.
Reference
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.