Godina 1481 (MCDLXXXI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1481.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Zatvori
- 30. 1. - 2. 3. - Veliki slavonski Sabor i opći kraljevski sud u Zagrebu (i kralj Matija je u gradu).
- 10. 3. - Kralj Matija šalje Blaža Mađara sa vojskom u pomoć Otrantu.
- + Umro danski i norveški kralj Kristijan I., nasleđuje ga sin Hans.
- 28. 5. - Džem porazio Bajazitove snage, u Bursi se proglasio za sultana Anadolije (ali Bajazit ne želi podeliti carstvo).
- jun - Vlatko Hercegović upada u Bosnu, ali nakon što mu je Daut-paša uništio vojsku beži u Novi.
- + Gjon Kastrioti II, Skenderbegov sin, dolazi u Albaniju gde diže ustanak (pridružio mu se Nikola Dukađini).
- 13. 7. - Kralj Matija dozvolio Slavoncima da smiju po volji prodavati sol i izvan oblasti kraljevskih solnih komora.
- 15. 7. - Ugarski sabor oslobodio "Rašane i ostale šizmatike" od plaćanja desetine katoličkoj crkvi.
- 28. 8. - João II postaje portugalski kralj samostalno (vl. 1481-95, biće prozvan "Savršeni vladar").
- 10. 9. - Alfonso Napuljski oslobodio Otranto.
- septembar - Ivan Crnojević razbio Turke, goni ih Ivan Kastriot; Crnojević će kroz nekoliko meseci postići sporazum sa sultanom - priznanje vrhovne vlasti uz plaćanje danka.
- novembar - Ugarska vojska se okupila kod Rama (Stefan Batori, Pavle Kiniži, despot Vuk, Jovan Jakšić) i prelazi u Srbiju.
- Pobeđeni smederevski zapovednik Skender-beg i ubijen golubački vojvoda, zalet do Kruševca, iz kraja odvedeno 50-60.000 Srba koji će se naseliti u Banatu[4].
- novembar, druga polovina - Hercegovački sandžak-beg Ajas-beg opseo Herceg Novi, Vlatku pomažu napuljski kralj Ferdinand (lađe) i kralj Matija Korvin (četa mađarskih vojnika).
- 13. 12. - Vlatko Hercegović napustio Herceg Novi[5] (grad se drži još oko mesec i po dana).
- 17. 12. - Pismo Bajazita II preti Dubrovniku prekidom mira ako i dalje budu pomagali Mađarima u Novom.
- 22. 12. - Sporazum u Stansu (Stanser Verkommnis) uz intervenciju pustinjaka Niklausa sprečava raspad Stare Švajcarske konfederacije; Fribourg i Solothurn će postati novi kantoni.
- 15. 1. - Ashikaga Yoshizumi, japanski šogun († 1511)
- 2. 3. - Franz von Sickingen, nemački vitez († 1523)
- 7. 3. - Baldassare Peruzzi, italijanski slikar i arhitekta († 1536)
- 1. 7. - Kristijan II., kralj Danske, Norveške i Švedske († 1559)
- Benvenuto Tisi Il Garofalo, italijanski slikar († 1559)
- ca. Antonio de Guevara, španski hroničar i moralista († 1545)
- 6. 1. - Ahmet bin Kučuk, han Velike Horde
- 3. 5. - Mehmed II, turski sultan (* 1432)
- 21. 5. - Kristijan I., kralj Danske i Norveške (* 1426)
- 28. 8. - Afonso V, kralj Portugala (* 1432)
- 21. 9. - Bartolomeo Platina, pisac i vatikanski bibliotekar (* 1421)
- Lekë Dukagjini, albanski velikaš (* 1410)
- Šarl IV Anžujski, titularni kralj Italije itd.
- Jean Fouquet, francuski slikar (* 1420)
- Ikkyū, japanski monah i pesnik (* 1394)
- Axayacatl, astečki vladar
- Job Gorjanski, poslednji potomak porodice
Istorija Crne Gore, str. 319
Istorija Crne Gore, str. 323
Encyclopedia of the Ottoman Empire, p. 129
Istorija Crne Gore, str. 321