Godina 1466 (MCDLXVI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu (1. 1. po julijanskom kalendaru).
- januar - Dubrovčani grade most preko Neretve kod Počitelja, koji je herceg Stjepan prepustio Mađarima (prvi put kod nas se pominju inženjeri - magistri ingenarii[1]).
- 4. 2. - Vladislav Hercegović imenovan za "generalnog kapetana" od Mlečana, sa godišnjom platom od 500 dukata.
- 9. 2. - Herceg Stjepan se u Dubrovniku sastaje sa mađarskim izaslanicima, ali bez sporazuma.
- + Završen rukopis Legende o Svetom Tripunu (iluminacije uradio Lovro Dobričević).
- 10. 3. - Mlečani obećavaju hercegu Stjepanu Brač, kuću u Splitu i slobodno stanovanje u Veneciji u zamenu za ponuđeni Novi i Risan.
- april - Nakon što je Isa-beg prebolovao zimu u Cernici kod Gacka Turci nastavili napredovanje u Hercegovini.
- april - Tursko-mletački rat (1463-1479): Vettore Capello, novi mletački generalni kapetan na moru, isplovio iz Venecije - do leta će osvojiti Imbros, Tasos i Samotraku.
- 15. 4. - Osvald Tuz imenovan od pape za zagrebačkog biskupa (1466-99).
- 17. 4. - Pošto je sultan u Sofiji, Kralj Matija Korvin javlja županijama da se vojska okupi u Beogradu oko 8. maja (ali sultan će krenuti na Albaniju).
- 12. 5. - Mlečani pomažu kneza Vladislava sa 300 dukata za odbranu Livna.
- 22. 5. - U Novom umro herceg Stjepan Vukčić Kosača, nasleđuje ga mlađi sin Vlatko; Vladislav uzima Visuć na Cetini a Stjepan ml. (budući Ahmed-paša) dobija nešto pokretne imovine[2].
- jun - Započinje Druga Opsada Kroje (1466-1467); sultan Mehmed II izgradio tvrđavu Elbasan kao uporište u Albaniji.
- + Jacomo Barbarigo, morejski providur, započeo opsadu Patrasa.
- leto - Vladislav Hercegović se stavlja pod sultanovu zaštitu[3] (Livno mu uzeo Ivaniš Vlatković, početkom avgusta predao dva grada u dolini Cetine izaslanicima napuljskog kralja Ferdinanda[4]).
- jul/avgust - Omer-beg Turahanoglu razbio opsadu Patrasa, Barbarigo nabijen na kolac; nekoliko dana kasnije razbijen i Kapelo.
- 8. 8. - Kralj Matija i plemstvo u Križevcima utvrdili način plaćanja crkvene desetine za Zagrebačku biskupiju.
- 23. 8. - Kralj Matija je u Zagrebu, imenovao je novog bana - Ivana Tuza od Laka, brata novog biskupa; takođe izdao povelju u korist Stjepana II. Frankopana protiv kojeg se bune braća i sinovci.
- 24. 8. - Piero di Cosimo de' Medici izbegao puč koji su planirali Luca Pitti i Borso d'Este.
- 19. 10. - Drugi Torunjski mir okončava Trinaestogodišnji rat: tevtonski vitezovi predaju Poljskoj kraljevini neke zemlje u Pomorju (grad Gdańsk).
- jesen - Sukob kralja Matije i češkog kralja Podjebradskog: Matija opseda Kostoľany pod Tribečom kod Nitre kojeg je osvojio češki kapetan Jan Švehla.
- 9. 12. - Punomoćnicima hercegovih sinova u Dubrovniku pročitana hercegova oporuka - Vladislav traži da se imovina sekvestrira, u čemu mu pomažu Mađari, pa se Vlatko približava Mlečanima[5].
- 23. 12. - Papa Pavao II. ekskomunicirao i proglasio zbačenim češkog kralja Jiržija Podjebradskog.
- 8. 3. - Francesco Sforza, milanski vojvoda (* 1401)
- 30. 10. - Johann Fust, nemački štampar (* ca. 1400)
- 13. 12. - Donatello, firentinski slikar i skulptor (* ca. 1386)
- Benedetto Accolti Stariji, italijanski pravnik i istoričar (* 1415)
- Hadži I Geraj, prvi krimski kan
- Barbara Manfredi, italijanska plemkinja
- Nicolaus Zacharie, italijanski kompozitor
Historija Bosne, str. 330
Historija Bosne, str. 331