februar - Sultan DelhijaGhiyath al-Din Tughluq poginuo u rušenju drvenog paviljona, nasleđuje ga sin Muhammad bin Tughluq (do 1351).
10. 3. - Supruga Jurja II Šubića, zatočenog kod Nelipića, utanačila je mir sa Splitom - oslobođeni zasužnjeni Splićani, supruga dobija određenu svotu novaca.[1]
13. 3. - Trausnički ugovor: Ludwig IV, car Svetog Rimskog Carstva pušta iz zarobljeništva Friedricha Lijepog, koji ga priznaje za cara. Pošto Friedrich ne uspijeva nagovoriti brata Leopolda na isto, dragovoljno se vraća u zarobljeništvo, kako je određeno ugovorom, a impresionirani Ludwig mu nudi suvladarstvo.
25. 5. - Vukoslav Hrvatinić, sin kneza Hrvatina Stjepanića, izdao jednu povelju u gradu Ključu (in castro nostro Cluc), što je mogući prvi pomen grada.[2]
jun - Mladi Marokanac Ibn Batuta kreće na hadžiluk i svoje prvo putovanje - znatiželja će ga odvesti u druge zemlje, kući će se vratiti tek posle 24 godine.
18. 6. - Vlaški vladar Basarab I je opisan u jednoj povelji kao nelojalan ugarskoj kruni.
Dubrovčani od ove godine imaju "konzulat" u Srbiji.[4] Dubrovačko-srpski trgovački promet iznosi 160.000 perpera godišnje.[5]
8. 7. - Kralj Karlo izdaje slavonskom banu Mihaljeviću pismo kojim poništava izuzeća koja je plemstvo imalo od banske vlasti, tj. parnice idu banu a ne izravno kralju[7] (banska vlast se opet krnji od 1351, usljed doseljenih ugarskih plemića[8]). Mihaljević je u narednom periodu eliminirao ostatke vlasti braće Gisingovaca, uzeo im je tvrdi grad Koprivnicu.[9]
8. 7. - Sultan GranadeIsmail I je ubijen od strane svog rođaka. U proteklih godinu dana je vodio uspešnu kampanju protiv Kastilje, u kojoj je zauzeo nekoliko tvrđava i možda prvi put koristio topove na poluotoku. Nasleđuje ga mladi sin Muhammad IV (do 1333).
jul - Gvelfi i Gibelini - Rat kofe/vedra, sukob između propapine Bolonje i procarske Modene, koja će u novembru dobiti bitku kod Zappolina, jedinu bitku rata.
22. 9. - Gvelfi i Gibelini - Bitka kod Altopascia: kondotijer Castruccio Castracani je porazio Firentince, pristalice pape. Castracani će narednih dana pljačkati okolinu Firence, a car mu daje titulu vojvode od Lucce.
novembar - Pobuna u Flandriji: francuski kralj je proglasio pobunjenike veleizdajnicima i sakupio vojsku; flandrijski grof Louis je amnestirao pobunjenike da bi bio pušten, ali je u Parizu promenio mišljenje - stvar na kraju rešeno mirno zbog kraljevih problema u Gaskonji.
Engleska kraljica i sestra francuskog kralja Izabela, došla je u Francusku kako bi pregovarala o miru nakon prošlogodišnjeg rata.
8. 11. - Kraj danske kneževine Rugije: umro je knez Vislav III, malo nakon sina Jaromara u maju - nasleđuje ga nećak Vartislav IV, vojvoda Pomeranije. Međutim danski kralj Kristofer II će dogodine, u izgnanstvu u Meklenburgu, dati kneževinu tamošnjem knezu pa će doći do rata za nasleđe.
21. 11. - Umro je moskovski knez Juraj I., nasleđuje ga brat Ivan I. (do 1340/41, od 1332. i knez Vladimira). Miran period, bogaćenje i uvećanje prestiža moskovske države. Petar, mitropolit kijevski, prenosi svoj tron iz Vladimira u Moskvu ove godine.
Istarski razvod, pravna isprava o utvrđivanju međa između akvilejskoga patrijarha i pazinskoga kneza.
Župna crkva Uznesenja Marijina u Vrbniku na Krku (zvonik iz 16. st.).
Babonići gube Ozalj usljed sukoba s kraljem Karlom I.
Albanci (Άλβανοί, Albanoi) pljačkaju Tesaliju ove godine (zemlja je u neredu od smrti Jovana II Duke bez naslednika 1318, atinski Katalonci su do ove godine zauzeli južni deo kao Vojvodstvo Neopatrija, u ostatku su grčki velikaši).