From Wikipedia, the free encyclopedia
U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.976,276 km željezničkih pruga. Prva pruga na području današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.
Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most – Sisak 1862. koja je umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo Hrvatske jer je trgovinu iz Panonskog dijela zemlje koja do tada išla cestom prema lukama u Senju i Rijeci preusmjerila na prugu Beč – Trst, te na tršćansku luku.
Nakon Austro-ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima: nastojalo se pomoću željezničke mreže Hrvatsku što više vezati uz gospodarstvo Mađarske i čak je koristiti za mađarizaciju naroda; tako se dugo onemogućavalo povezivanje Slavonije s Jadranom preko hrvatskih krajeva (nego su veze vodile preko Mađarske); također se u stanovitoj političkoj igri između Beča i Budimpešte odgađalo povezivanje Istre i Dalmacije (koji su se nalazili u austrijskom dijelu dvojne monarhije) sa središnjim dijelovima Hrvatske. Važna pruga Karlovac – Rijeka – Zagreb – Zagreb – Koprivnica – Zákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873. godine (nakon što je dio od Zagreba do Budimpešte bio pušten u promet 1870. godine). Na željeznicama je službeni jezik bio mađarski: od svih zaposlenika na željeznicama u županijama Hrvatske 1903. godine, 65,27% su bili etnički Mađari, a 42,37% svih zaposlenika željeznice u tim županijama nije uopće vladalo hrvatskim jezikom.[1]
Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun – Zagreb postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvjećuje slaba pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom napravljenja još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od 1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata. Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3 764 298 733 dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potršeno samo 589 981 930 plus 313 376 857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd – Novska, dok je sve ostalo potrošeno u Staroj Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.
Ova vrsta pruga su koridori ili magistralne pruge. Hrvatskom prolaze dva važna (pan)europska koridora. To su Koridor 10 i Koridor 5. Koridor 5 prolazi kroz Hrvatsku sa svoja dva ogranka, ogranak b i ogranak c. Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.
Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) |
Napomena | ||
---|---|---|---|---|
M1 | Željezničke pruge na X. paneuropskom koridoru DG – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – DG | |||
M101 | MG 2 | (Dobova) – državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor | 2 kolosijeka X 26,709 km | |
M102 | MG 2 | Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo | 2 kolosijeka X 21,202 km | Tehnički je ovo dio paneuropskog koridora 10, ali je ustvari sjecište sa koridorom 5, u cijeloj svojoj duljini |
M103 | MG 2.1 | Dugo Selo – Novska | 83,405 km | Jedini preostali dio koridora 10 kroz Hrvatsku, koji nema 2 kolosijeka |
M104 | MG 2 | Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska | 116,757 km | Hrvatski 2. krak koridora 10 |
M105 | MG 2 | Novska – Vinkovci – Tovarnik – državna granica – (Šid) | 2 kolosijeka X 185,398 km | |
M2 | Željezničke pruge na ogranku V.b) panuropskoga koridora DG – Botovo – Koprivnica – Zagreb – Rijeka - DG | |||
M201 | MG 1 | (Đikeniđ) – državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo | 79,692 km | |
M102 | MG 1 | Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo | 2 kolosijeka x 21,202 km | Tehnički je ova dionica cijelom svojom duljinom križište paneuropskog koridora 5 i 10. |
M202 | MG 1 | Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka | 227,847 km | |
M203 | MG 1 | Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica) | 30,896 km | |
M3 | Željezničke pruge na ogranku V.c) paneuropskoga koridora DG – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče | |||
M301 | MP 13 | (Madžarboja) – državna granica – Beli Manastir – Osijek | 31,319 km | |
M302 | MP 13 | Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje | 48,359 km | |
M303 | MP 13 | Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – Državna granica – (Bosanski Šamac) | 23,300 km | |
M304 | MP 13 | (Čapljina) – državna granica – Metković – Ploče | 22,754 km | Dionica djelomično prolazi susjednom državom. |
M4 | Spojne željezničke pruge između X. paneuropskoga koridora i ogranka V.b) na području čvorišta Zagreb | |||
M401 | MG 1.1 | Sesvete – Sava odvojnica (rasputnica) | 2 kolosijeka X 11,090 km | |
M402 | I 104 | Sava odvojnica (rasputnica) – Zagreb Ranžirni kolodvor – Zagreb Klara | 2 kolosijeka X 6,677 km | Služi pretežno za teretni promet |
M403 | I 105 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) – Zagreb Klara (Karlovački kolosijek) | 1,056 km | Služi isključivo za tereni promet |
M404 | MG 1.4 | Zagreb Klara – Delta odvojnica (rasputnica) | 2,491 km | |
M405 | MG 1.3 | Zagreb Zapadni kolodvor – Trešnjevka odvojnica (rasputnica) | 1,357 km | |
M406 | MG 1.2 | Čulinec odvojnica (rasputnica) – Zagreb Resnik | 2,101 km | |
M407 | MG 1.1 | Sava odvojnica (rasputnica) – Velika Gorica | 6,295 km | |
M408 | I 107 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Mićevac odvojnica (rasputnica) | 1,316 km | Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M409 | I 106 | Zagreb Klara (Mlaka odvojnica – rasputnica) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek) | 1,071 km | Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M410 | I 108 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek) | 2,719 km | Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M5 | Spojne željezničke pruge između V. koridora i ogranka V.b) | |||
M501 | MG 3 | (Središče) – državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica – (Kerestur) | 42,389 km | |
M6 | Priključne željezničke pruge na X. koridor i ogranak V.b) | |||
M601 | MP14/II210 | Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar | 18,514 km | |
M602 | I 113 | Škrljevo – Bakar | 12,554 km | |
M603 | I 114 | Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica | 3,985 km | |
M604[2] | MP 11 | Oštarije – Gospić – Knin – Split | 322,083 km | |
M605 | MP 11.3 | Ogulin – Krpelj odvojnica (rasputnica) | 6,118 km | |
M606 | MP 11.1 | Knin – Zadar | 95,390 km | |
M607 | MP 11.2 | Perković – Šibenik | 22,502 km |
Ove željezničke pruge povezuju dvije regije.
Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) |
Napomena | ||
---|---|---|---|---|
R101 | I 102 | (Podgorje) – državna granica – Buzet – Pazin – Pula | 91,140 km | |
R102 | MP 12 | Sunja – Volinja – državna granica – (Dobrljin) | 21,575 km | |
R103 | MP 12 | (Martin Brod) – Razdjelna točka km 119+444 – državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin | 59,068 km | |
R104 | MP 14 | Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – državna granica – (Bogojevo) | 26,043 km | |
R105 | I 110 | Vinkovci – Drenovci – državna granica – (Brčko) | 50,939 km | |
R106 | II 203 | Zabok – Krapina – Đurmanec – državna granica – (Rogatec) | 27,187 km | |
R201 | I 101 | Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec | 100,722 km | |
R202 | I 100 | Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj | 249,839 km |
Ove željezničke pruge su od lokalnog značaja.
Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) |
Napomena | |||
---|---|---|---|---|---|
L101 | II 200 | Čakovec – Mursko Središće – državna granica – (Lendava) | 17,942 km | ||
L102 | II 202 | Savski Marof – Kumrovec – državna granica – (Imeno) | 38,522 km | Pruga je obnovljena, elektrificirana i u prometu od Savskog Marofa do Harmice (u planu je do državne granice). Ostatak pruge trenutno izvan prometa. | |
L103 | II 213 | Karlovac – Ozalj – Kamanje – državna granica – (Metlika) | 28,798 km | ||
L201 | II 201 | Varaždin – Ivanec – Golubovec | 34,582 km | ||
L202 | II 204 | Hum-Lug odvojnica (rasputnica) – Gornja Stubica | 10,823 km | ||
L203 | II 205 | Križevci – Bjelovar – Kloštar | 61,747 km | ||
L204 | II 206 | Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić odvojnica (rasputnica) | 95,752 km | ||
L205 | II 207 | Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice | 60,492 km | ||
L206 | II 208 | Pleternica – Požega – Velika | 24,955 km | ||
L207 | II 209 | Bizovac – Belišće | 12,940 km | ||
L208 | I 109 | Vinkovci – Gaboš – Osijek | 33,937 km | ||
L209 | II 211 | Vinkovci – Županja | 28,071 km | ||
L210 | II 212 | Sisak Caprag – Petrinja | 11,018 km | Ova željeznička pruga je izvan funkcije do daljnjeg, zbog razaranja u recentnom ratu. | |
L211 | MG 2.2 | Ražine - Šibenik luka | 3,714 km | Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet | |
L212 | I 114 | Rijeka Brajdica – Rijeka | 1,853 km | ||
L213 | II 214 | Lupoglav – Raša | 52,996 km | Ova željeznička pruga je izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti. |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.