Yuganda
From Wikipedia, the free encyclopedia
Yuganda, mu butongole Republic of Uganda ggwanga eritalina mazzi mu buvanjuba bwa Afirika. Ekitundu kino kiriko Kenya ebuvanjuba, Sudan ow'ebukiikakkono, Democratic Republic of Congo ebugwanjuba, Rwanda ebugwanjuba, ne Tanzania ebugwanjuba. Ekitundu eky'ebukiikaddyo ky'eggwanga kirimu ekitundu ekinene eky'Ennyanja Victoria, ekisangibwa ne Kenya ne Tanzania. Uganda eri mu bitundu by'Ennyanja Ennene ez'omu Afirika, esangibwa mu mugga gwa Nile, era erina embeera y'obudde ey'enjawulo naye ng'emirundi mingi ekyukakyuka. Erina abantu obukadde 49.6, nga obukadde 8.5 ku bano babeera mu kibuga ekikulu era ekisinga obunene ekya Kampala.[15]
Republic of Uganda[1] | |
---|---|
Motto: "For God and My Country" "Kwa Mungu na nchi yangu" | |
Anthem: "Oh Uganda, Land of Beauty" | |
Capital and largest city | Kampala |
Official languages |
|
National language | Luganda |
Spoken languages | Over 70 languages |
Religion (2014 census)[7] |
|
Demonym(s) | Ugandan[8] |
Government | Unitary dominant-party presidential republic |
• President | Yoweri Museveni |
• Vice President | Jessica Alupo |
• Prime Minister | Robinah Nabbanja |
Legislature | Parliament |
Independence from the United Kingdom | |
• Dominion | 9 October 1962 |
• Republic | 9 October 1963 |
• Current constitution | 8 October 1995 |
Area | |
• Total | 241,038 km2 (93,065 sq mi) (79th) |
• Water (%) | 15.39 |
Population | |
• 2021 estimate | 45,853,778[9][10] (35th) |
• 2014 census | 34,634,650[11] |
• Density | 157.1/km2 (406.9/sq mi) (75th) |
GDP (PPP) | 2022 estimate |
• Total | $129.48 billion[12] (88th) |
• Per capita | $2,960[12] (172nd) |
GDP (nominal) | 2022 estimate |
• Total | $46.38 billion[12] (90th) |
• Per capita | $1,060[12] (196th) |
Gini (2016) | 42.0[13] medium |
HDI (2021) | 0.525[14] low · 167th |
Currency | Ugandan shilling (UGX) |
Time zone | UTC+3 (EAT) |
Driving side | left |
Calling code | +256a |
ISO 3166 code | UG |
Internet TLD | .ug |
Uganda erina erinnya okuva mu bwakabaka bwa Buganda, obuzingiramu ekitundu ekinene eky'ebukiikaddyo bw'eggwanga, nga mw'otwalidde n'ekibuga ekikulu Kampala era nga olulimi lwabwe Luganda lwogerwa nnyo mu nsi yonna. Okuva mu 1894, ekitundu kino kyafugibwa Bungereza, ekyatandikawo amateeka g'obufuzi mu bitundu byonna. Uganda yafuna obwetwaze okuva mu Bungereza nga 9 Okitobba 1962. Okuva olwo wabaddewo entalo nnyingi, nga mw'otwalidde n'obufuzi bwa bannamagye obwamala emyaka munaana nga bukulemberwa Idi Amin.[16]
Olulimi olutongole lwe Lungereza, wadde nga Ssemateeka agamba nti "olulimi olulala lwonna luyinza okukozesebwa ng'ensomesa mu masomero oba mu bitongole ebirala eby'enjigiriza oba mu mateeka, mu by'obufuzi, oba mu misango nga bwe kiragibwa mu mateeka". Luganda, olulimi olwogerwa mu bitundu bya Buganda, lwogerwa nnyo mu bitundu bya Buganda n'ebukiikaddyo bw'obuvanjuba bw'eggwanga, era n'ennimi endala nnyingi nazo zoogerwa omuli Ateso, Lango, Acholi, Runyoro, Runyankole, Rukiga, Luo, Rutooro, Samia, Jopadhola, ne Lusoga. Mu 2005, olulimi Oluswayiri, olwali lutwalibwa ng'olutalina kakwate konna n'olulimi olulala olw'omu Uganda, lwatongozebwa okuba olulimi olw'okubiri olukozesebwa mu Uganda, naye olulimi olwo terunnakkirizibwa mu palamenti.[17] In 2022 Uganda decided to make Swahili a mandatory subject in the school curriculum.[18]
Pulezidenti wa Uganda kati ye Yoweri Kaguta Museveni, eyajja ku buyinza mu Jjanwali 1986 oluvannyuma lw'olutalo lwa bannalukalala olwamala emyaka mukaaga. Oluvannyuma lw'okukyusa mu ssemateeka ekyaggyawo ekkomo ku bwapulezidenti, yasobola okwesimbawo n'alondebwa ku bwapulezidenti mu kulonda kwa 2011, 2016 ne 2021.[19]