From Wikipedia, the free encyclopedia
Xylophagy bụ okwu a naeji na gburugburu ebe obibi iji kọwaa omume nke anụmanụ naeri ahịhịa nke nri ya bụ (ọ naabụkarị naanị) osisi. Okwu a sitere na Grik ξυλοφάγος (xulophagos) "osisi naeri", site na ξύλον (xulon) "osị" na φαγεῖν (phagein) "iri", aha Grik oge ochie maka ụdị nnụnụ naeri ikpuru. Anụmanụ ndị naeri naanị osisi nwụrụ anwụ a naakpọ saproxylophagous ma ọ bụ saproxylic.
Ọtụtụ anụmanụ ndị dị otú ahụ bụ arthropods, ọkachasị ụmụ ahụhụ dị iche iche, ebe omume ahụ bụ ihe a na-ahụkarị, ma na-ahụ ya nọtụtụ usoro dị iche iche.[1] Ọ bụghị ihe a na-ahụkarị maka ụmụ ahụhụ ịghọ ndị pụrụ iche; nọnọdụ ụfọdụ, ha na-ejedebe onwe ha na ụfọdụ ìgwè osisi (ọkachamara taxonomic), na ndị ọzọ, ọ bụ njirimara anụ ahụ nke osisi ahụ nonwe ya (dịka, ọnọdụ ire ure, ike, ma osisi ahụ dị ndụ ma ọ bụ nwụrụ anwụ, ma ọ bụ nhọrọ nke heartwood na sapwood na osisi osisi).[1]
Ọtụtụ ụmụ ahụhụ xylophagous nwere symbiotic protozoa na / ma ọ bụ nje bacteria na usoro mgbari nri ha nke naenyere aka na mmebi nke cellulose; ndị ọzọ (dịka, ezinụlọ Termitidae) nwere cellulase nke ha. Ndị ọzọ, ọkachasị n'etiti ìgwè ndị naeri osisi naere ure, na-enweta ọtụtụ n'ime nri ha naedozi ahụ site na mgbari nke fungus dị iche iche naeto n'etiti eriri osisi. Ụmụ ahụhụ ndị dị otú ahụ na-ebukarị spores nke fungus n'ime ihe pụrụ iche n'ahụ ha (nke a naakpọ "mycangia"), ma na-emetụta osisi ahụ n'onwe ha mgbe ha naeyi àkwá ha.[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.