![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/56/Flag_of_Haiti.svg/langht-640px-Flag_of_Haiti.svg.png&w=640&q=50)
Istwa Militè nan Ayiti
From Wikipedia, the free encyclopedia
Fòs militè Ayiti a konprann yon ame terestr, marine, ayeren e fòs polis(polis Pòtoprens[1].
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/56/Flag_of_Haiti.svg/640px-Flag_of_Haiti.svg.png)
Kwonoloji
- Istwa bonè
- Panyòl règ
- Franse règ
- Revolisyon Ayisyen
- Epòk enperyal
- Gè sivil ayisyen (1805-20)
- Lagè ayisyen-dominikèn (1844-56)
- Epòk Repiblikèn
- Gè Sivil Ayisyen (1869-70)
- Gè Sivil Ayisyen (1883-84)
- Epòk Divalye
- Epòk Divalye
- Epòk aprè tranblemanntè
Gad kot yo te fè pati entegrant nan polis nasyonal Ayisyèn nan.
Nan lane 1958 sou rèyn François Duvalier [2],non ame ayisyèn te chanje de gad Ayiti an fòs ame Dayiti.Aprè anpil ane,li tap gere politik peyi a ki genyen ladann dizèn kou deta militè,Ayiti te kraze lame a nan ane 1995[3].Selon volonte USA ak enkapasite prezidan Aristide pou pini faktè twoub yo.
17 novanm 2017,fòs defans ayiti a te refèt pa prezidan Jovenel Moïse. Li te mete fin nan lòd egzekitif anteryè ki te pase pa prezidan Aristide pou te sispann e kraze lame Ayiti a 5 desanm 1995.