Đuro[1][2] (na crnogor. ćiril. Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.
Uz potporu svoje majke Jakvinte se Đorđe žestoko obračunavao s probizantskom i srpskih (raškom) strujom u Dukljanskom kraljevstvu, a sve u nakani da povrati slavu velike Bodinove države.
Glavni mu je takmac u takvim nakanama bio Grubeša, koji je zbacio Đuru s prijestolja te vladao Dukljom od 1118. do 1125. godine.
Đorđe se sklonio u Rašku, sklopio savezništvo sa Srbima, napao Grubešu, te ga u jednom takvom boju kod Bara i ubio.
No, Bizant iskoristio je unutarnje borbe, pa je, uz pomoć Srba (koji su sada kao njihovi vazali nastupili protiv kralja Đure) poduzet vojni napad na Duklju u kojem je zauzeta prijestolnica Skadar, uhićen Đuru i odveden u Carigrad gdje je i umro.
O tom po kralja Đorđa kobnom sukobu Ljetopis popa Dukljanina donosi relativno opsežan prikaz u glave XLV (citat koji slijedi na crnogorskom):
»... u Drač je došao drugi vojskovođa, gospodin Aleksije Kontostefan. Međutim, kralj Đorđe sakupi vojsku, dođe i opsjedne Oblik, a Boroš se sa svojima junački branjaše. Kad je to čuo vojskovođa gospodin Aleksije, sakupi sa Gradinjom i njegovim bratom vojsku, pa svi krenu na kralja... I navale na njihov logor, pobiju i izranjave veoma veliki broj ljudi, i naćeraju ih u bijeg. Kralj se tada izvukao i pobjegao u Crmnicu... a s druge strane ćerahu ga Rašani... Zatim kralj, viđevši da ga progone sa svih strana, ne znajući što da radi, uđe u tvrđavu koja se zove Obolon... Međutim vojskovođa dođe u Skadar, i Gradinja mu poruči da što prije stigne kako bi zauzeli tvrđavu i uhvatili kralja. Kad je ovaj došao sa vojskom, opsjednuše tvrđavu. Tada su oni koji su smatrani prijateljima i veoma bliskim kralju, i koji su jeli njegov hljeb, podigli protiv njega pobunu, i jedni spolja, a drugi iznutra predadoše tvrđavu i kralja vojskovođi gospodinu Aleksiju; njega vojskovođa uhvati i povede ga sa sobom u Drač, a odatle okovanog i sa stražarima pošalje ga u Carigrad đe je umro u tamnici.«Nakon svgravanja Đorđa je Gradihna (Gradinja), brat 1125. ubijenog Grubeše, postavljen kao bizantski vazal, bio je novi dukljanski kralj.
Povelje kralja Đorđa
Podrobniji članak o temi: Povelje dukljanskih vladaraSačuvane su u dobrovačkim arhivama dvije povelje iz doba kralja Đorđa:
- Povelja sudije Grda (iz 1114. godine), kojom se ponovo dosuđuje crkva Sv. Martina u Šumetu benediktinskom samostanu na Lokrumu.[4]
Pečat kralja Đorđa
Đorđev pečat, znanstvenoj javnosti prezentiran 1938. godine, potječe iz razdoblja dok on još nije bio vladar.
Na aversu pečata je latinski natpis:
- Geor(gius) regis Bodini fili
u prijevodu
- Knez Đorđe, Bodinov sin.
Na reversu je prikazan Sv. Đorđe s grčkim natpisom:
- 'ό ἅγιος Γεώργι(ο)ς'.
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
