![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d3/Conic_sections_with_plane.svg/langhr-640px-Conic_sections_with_plane.svg.png&w=640&q=50)
Krivulje drugog reda
From Wikipedia, the free encyclopedia
Krivulje drugog reda, konike (prema konus) ili čunjosječnice algebarske su ravninske krivulje drugoga reda nastale presjekom ravnine i kružne dvostruke stožaste plohe. To su kružnica, elipsa, parabola i hiperbola, te njihove degeneracije: par ukrštenih pravaca (ako presječna ravnina prolazi kroz vrh stošca), odnosno par usporednih pravaca (ako se vrh stošca pomakne u beskonačnost). Koja od krivulja će nastati ovisi o kutu koji ravnina zatvara s osi i izvodnicom stošca.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d3/Conic_sections_with_plane.svg/320px-Conic_sections_with_plane.svg.png)
1. parabola,
2. kružnica (dolje) i elipsa (gore),
3. hiperbola.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/11/Conic_Sections.svg/langhr-320px-Conic_Sections.svg.png)
Geometrijski dokaz povezanosti presjeka stošca ravninom s kružnicom, elipsom, hiperbolom i parabolom izveo je francuski matematičar Dandelin sredinom 19. stoljeća. Dokaz se služi tzv. Dandelinovim kuglama.
U pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu konike su određene općom jednadžbom:
Na primjer ako je A = C i B = 0, jednadžba opisuje kružnicu.
Konike su određene s 5 točaka. Ako 3 točke konike leže na istom pravcu, konika je degenerirana. Po takvim se krivuljama gibaju nebeska tijela manje mase u gravitacijskome polju nebeskog tijela veće mase.[1]
Uvjet A2 + B 2 +C2 ≠ 0 označava da je lijeva strana polinom drugog stupnja s varijablama x, y.
Svojstva konika: