Čiovo
otok u Hrvatskoj From Wikipedia, the free encyclopedia
otok u Hrvatskoj From Wikipedia, the free encyclopedia
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev. Otok je brdovit s najvišim vrhom Rudine (209 m). Na najsjevernijem dijelu nalazi se južni dio grada Trogira s brodogradilištem, a ostala naselja su Arbanija, Mastrinka i Slatine sjeveroistočnoj obali, Žedno u unutrašnjosti i Okrug Gornji i Donji na zapadnoj obali. Tragovi života iz antike, nekoliko vrijednih kulturnih spomenika (samostan Sv. Križa na sjeveroistočnoj obali, samostan sv. Ante, crkva Gospe od Prizidnica na južnoj strani, 2 km od Slatina).
Čiovo | |
---|---|
Otok | |
Pogled na Čiovo sa starog mosta | |
Položaj | |
Koordinate | 43°29′N 16°17′E |
Smještaj | Jadransko more |
Država | Hrvatska |
Fizikalne osobine | |
Površina | 28,12[1] km2 |
Duljina obale | 46,663[1] km |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Okrug Gornji |
Broj stanovnika | 6.071 |
Otok je poznat po svojoj sredozemnoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otočića, zaljevima i plažama. Administrativno je podijeljen između Splita, Trogira i Okruga. Mjesta na Čiovu su: Okrug Gornji, Okrug Donji, Mastrinka, Arbanija, Žedno, Slatine.
Rivijera Okrug, udaljena samo 4 km od centra Trogira je najpopularnije turističko odredište na području Trogira.
Od 1964. Čiovo je povezano s kopnom putem mosta u gradu Trogiru,[2] no razvojem turizma taj stari most s prilaznim cestama više nije imao dovoljnu propusnost te su se ljeti stvarale velike gužve. U veljači 2015. počela je gradnja novog mosta,[3] oko kilometar istočno od staroga, koji je pušten u promet 17. srpnja 2018.[4]
Velikosrbi su napali i ovaj hrvatski otok. U ratu za hrvatsku neovisnost 1991. – 1992. bombardirali su četiri dominikanska samostana: Gruž, Čelopeke, Dubrovnik s 27 izravnih pogodaka, a među njima i čiovski dominikanski samostan Sv. Križa[5] koji se nalazi na sjevernoj strani otoka Čiova, na predjelu zvanom Zizmana Gniviza.[6]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.