Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure

Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure su skup šest prapovijesnih špilja koje se nalaze u dvije doline, Achtal i Lonetal, na gorju Švapska Juraa, u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure
Svjetska baština – UNESCO
Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2017. (41. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1527
Koordinate	48°23′54″N 9°46′17″E
Špilje ledenog doba Švapske Jure Lokacija doline Lonetal u Njemačkoj

Ovi arheološki lokaliteti, otrkiveni 1860-ih, su upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2017. god., jer su među najvažnijima za proučavanje špiljske umjetnosti starijeg paleolitika u vrijeme kada se na ovom području javljaju prvi moderni ljudi - kromanjonci (43000. pr. Kr.-33000. pr. Kr.), tijekom posljednjeg ledenog doba. Naime, ovdje su pronađene neke od najstarijih figurativnih umjetnina na svijetu koje su pomogle protumačiti podrijetlo ljudskog umjetničkog razvoja u kontekstu antropologije i estetike. Među njima su izrezbarene figurice životinja (špiljskih lavova, mamuta, konja i stoke), glazbeni instrumenti i razni predmeti za ukrašavanje. Od njih su najzanimljiviji Lavlji čovjek (njem. Löwenmensch) i Venera iz Hohle Felsa (Venus vom Hohlefels), procijenjene starosti između 35000 i 40000 godina,^[1] iz razdoblja gornjeg paleolitika (Aurignacien), što ih čini do sada nedvojbeno najstarijim pronađenim primjerkom prikaza čovjeka i figurativne umjetnosti, uopće.

Popis lokaliteta

Slika	Ime	Umjetnina	Lokacija	Koordinate	Bilješke
	Geißenklösterle („Kozji klaustar”)		Dolina Achtal, Alb-Donau-Kreis	48°23′54″N 9°46′17″E	Polušpilja se nalazi južno od zaseoka Blaubeuren u Alb-Donau i u njoj su od 1957. godine pronađeni tragovi života od srednjeg paleolitika (300.000-40.000 pr. Kr.) do mezolitika (9.600-4.500 pr. Kr.), ali i željeznog doba i srednjeg vijeka. Najslavnija je figurica od mamutske bjelokosti koja predstavlja hibrida čovjeka i životinje, nazvana Adorant.
	Sirgensteinhöhle („Špilja dvorca Sirgen”)		Dolina Achtal, Alb-Donau-Kreis	48°23′13″N 9°45′40″E	Prebivalište iz kamenog doba nalazi se u zaseoku Blaubeuren u Alb-Donau, oko 35 m iznad doline Achtal na nadmorskoj visini od 565 m gdje je 5,4 m širok otvor u dnu 20 m visoke litice planine Bijela Jura. Ukupna duljina šupljine je 42 metara, širine pet metara i visine između 1,5 i 10 m, a od srednjeg vijeka je spojena s dvorcem Sirgenstein. U stražnjem dijelu šupljine je osvijetljena prirodnim otvorima u stropu. Od 1866. tu je pronađeno 5000 kremenih artefakata, poput kremenih noževa, šila i lopatica.
	Hohler Fels („Šuplje stijene”)		Dolina Achtal, Alb-Donau-Kreis	48°22′45″N 9°45′15″E	Jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta gornjeg paleolitika u srednjoj Europi iz 19. stoljeća. Špilja se sastoji od 15 metara dugog hodnika i kasnije dvorane. Sa svojih 500 m² stambenog prostora i duljine od 6 km jedna je od najvećih u Švapskim jurama. Ulaz joj je na 534 metara nadmorske visine planine Bijela Jura, u podnožju padine ispod koje teče rijeka Achtal. U njoj su od 1830. otkrivene brojne figurice iz orinjaškog razdoblja od kojih je najslavnija Venera iz Hohle Felsa, možda najstarija ljudska figurica na svijetu.
	Bocksteinhöhle („Jarčeva špilja”)		Dolina Lonetal, Landkreis Heidenheim	48°33′15″N 10°09′17″E	Ona je velika dvorana u stijeni promjera 15 × 20 m, smještena 50 metara iznad doline Lonetal. Veliki otvor na strani doline je izrađen tijekom iskopavanja 1873. god. Pored njega, u špilju se ulazilo kroz veći broj malih bočnih udubljenja u dvorani. Osim alata iz mezolitika i neolitika pronađeni su kosturi žene i djeteta starih oko 6200 godine. Većina nalaza datira iz oko 50.000 do 70.000. pr. Kr. Bockstein špilja se smatra najstarijim naseljem u južnoj Njemačkoj.
	Hohlenstein-Stadel („šuplji kamen”)		Dolina Lonetal, Alb-Donau-Kreis	48°32′58″N 10°10′23″E	500 m duga špilja Hohlenstein se nalazi na južnoj strani doline Lonetal, između špilja Bockstein i Vogelherdhöhle i sastoji se od više prostorija: Medvjeđa špilja (oko 89m duljine), Stadel (oko 69 m) i Male abrazije (10 m širine otvora na stijeni). Tu je 1939. otkrivena jedna od najpoznatijih orinjaških figurica, „Lavlji čovjek”, stara oko 35.000 godina.
	Vogelherdhöhle („Špilja ptičja pećnica”)		Dolina Lonetal, Landkreis Heidenheim	48°33′31″N 10°11′39″E	Vapnenačka špilja otkrivena 1931. god. s najstarijim figuricama od mamutske bjelokosti iz orinjaškog razdoblja[2]. Špilja se nalazi na brdu visine 20 m iznad rijeke Lone i svojim “Y” oblikom pokriva 170 m², te ima prosječnu visinu od 3-4 m. Nije dostupna za posjetitelje, ali je 2013. izgrađen Archäopark Vogelherd s muzejom i turističkim centrom.

Izvori

1. „It must be a woman" - The female depictions from Hohle Fels date to 40,000 years ago  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2016. (Wayback Machine), Universität Tübingen., 22. lipnja 2016. (engl.) Pristupljeno 23. listopada 2016.
2. "Human origin sites and the World Heritage Convention in Eurasia by Sanz, Nuria (UNESCO)", Google Books (engl.) Pristupljeno 16. srpnja 2017.

Poveznice

• Altamira
• Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère
• Prapovijest

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure

• Službene stranice Državnog ureda Baden-Württemberga za očuvanje lokaliteta  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2021. (Wayback Machine)