biljna porodica iz reda zvjezdanolike From Wikipedia, the free encyclopedia
Zvončikovke ili zvončike (lat. Campanulaceae) porodica su biljaka iz reda Asterales (zvjezdanolike). U nju je svrstano oko 70 rodova i oko 2000 vrsta jednogodišnjih i trajnih zeleni, polugrmova, rijetko grmova ili drveća. Po drugim klasifikacijama čine poseban red Campanulales.[1]
| Zvončikovke | |
|---|---|
 Livadni zvončić (Campanula patula) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Asterales |
| Porodica: | Campanulaceae Juss. |
| Rodovi | |
Vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Porodica zvončića sadrži uglavnom zeljasto (nedrvenasto) bilje, mnoge s upadljivim, plavim cvjetovima poput zvona. Biljke su uglavnom važne kao vrtni ukrasi. Uglavnom su porijeklom iz hladnih, umjerenih područja, ali se pojavljuju i na planinama u tropskim regijama. Ima drveća i grmlja, kao i uobičajenijeg bilja. Većina ima peterodijelne cvjetove sa sjedinjenim laticama i naizmjeničnim jednostavnim listovima. Jajnik je kod većine vrsta donji (tj. smješten ispod ostalih cvjetnih dijelova).[2]
Najtipičniji rod, po kojem je porodica dobila ime, je Campanula, rod zvončića. Ima oko 400 vrsta uglavnom višegodišnjih biljaka, ali uključujući i neke dobro poznate dvogodišnje biljke, kao što je Canterbury Bell (Campanula medium).[2]
Nekadašnja porodica Lobeliaceae sada je uključena kao potporodica (Lobelioideae) Campanulaceae. Ova skupina uključuje većinu drvenastih članova porodice, kao i mnoge biljke. Većina lobelioida proizvodi bjelkasti lateks u stabljikama i listovima, a cvjetovi su općenito snažno monosimetrični (s jednom ravninom simetrije niz sredinu zakrivljene cvjetne cijevi). Ponekad je cijev vjenčića s jedne strane rascijepljena do baze. Prašnici lobelioida su međusobno spojeni na vrhu, a ponekad i kroz filamente. To čini cjevčicu kroz koju se četkaste stigme izdužuju i guraju pelud van radi raspršivanja prije nego što se stigmatični režnjevi otvore da prime pelud s drugog cvijeća. Najveći rod je Lobelija (više od 400 vrsta), iako molekularni podaci sugeriraju da to nije jedna loza i da će se vjerojatno razdvojiti daljnjim proučavanjem. Uključuje mnoge atraktivne i kultivirane vrste, kao što su L. cardinalis (“kardinalni cvijet”) i L. siphilitica (“plavi kardinalni cvijet”), kao i mnoge divovske tropsko-montanske lobelije, osobito u Africi. Na Havajima je došlo do velikog zračenja oko 65 vrsta Cyanea kao i nekoliko manjih rodova i nekih vrsta Lobelia, a neke od njih su prilagođene oprašivanju sada rijetkih ili izumrlih vrsta ptičjih medonosaca.[2]
Postoji nekoliko drugih velikih rodova koji se prvenstveno oprašuju kolibrićima i nastanjuju uglavnom vlažna, planinska staništa u Andama i drugim dijelovima tropskog područja Novog svijeta. To uključuje Siphocampylus (230 vrsta), Centropogon (210 vrsta) i Burmeistera (više od 100 vrsta).[2]
Naseljavaju gotovo cijeli svijet a najčešće gorske predjele Eurazije i Afrike.
Imaju jednostavne izmjenične listove bez palistića, cvjetovi su im dvospolni, najčešće pravilni a stoje pojedinačno na vrhu stabljike ili su skupljeni u grozdaste, klasaste, metličaste ili glavičaste cvatove. Sastavljeni su od čaške s pet lapova i zvonasta, cjevasta, ljevkasta ili koturasta vjenčića s pet latica. Imaju 5 slobodnih prašnika ili su im prašnice srasle u cijev. Plodnica je podrasla, s 2 do 5, rijetko do 10 pretinaca i mnogobrojnim sjemenim zametcima. Plod je mnogosjemeni tobolac.
U hrvatskoj flori zastupljeni su rodovi: kosica (Asyneuma), zvonce (Edraianthus), prisadnik (Jasione), zečica (Phyteuma), zrcalica (Legousia), zvončić (Campanula), žlijezdača (Adenophora).[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
