Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dvaju bosanskohercegovačka entiteta. Djeluje na temelju Zakona o Vladi Federacije BiH i Poslovnika o radu Vlade FBiH,^[1] odnosno temeljem Ustava Federacije BiH, donesena nakon postizanja Washingtonskoga sporazuma, kojim je prekinut oružani sukob Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Povijest

U skladu s odlukama Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteni predstavnici, na sastanku održanom u Beču od 7. do 11. svibnja 1994. godine, zaključili su sporazum. Pri rekonstrukciji Vlade osigurat će se da dužnost premijera obavlja predstavnik iz reda bošnjačkog naroda, a dužnost zamjenika premijera predstavnik iz reda hrvatskog naroda. Zamjenik premijera Vlade bit će na čelu Ministarstva obrane. Predložit će se Zakon o Vladi Federacije BiH tako da Vladu Federacije sačinjavaju: predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih ministara i 4 ministra bez portfelja. Ministri iz reda bošnjačkog naroda bit će na čelu sljedećih ministarstava:^[2]

1. Ministarstva unutrašnjih poslova;
2. Ministarstva vanjskih poslova;
3. Ministarstva prometa i komunikacija;
4. Ministarstva energetike i industrije;
5. Ministarstva prostornog uređenja, resursa i okoliša;
6. Ministarstva izbjeglica i socijalne politike;
7. Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.

Ministri iz reda hrvatskog naroda bit će na čelu:

1. Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade);
2. Ministarstva financija;
3. Ministarstva pravde;
4. Ministarstva trgovine;
5. Ministarstva zdravstva.

Od 4 ministra bez portfelja, jedan će biti iz reda hrvatskog naroda

Do ključne 2002. godine i promjene Ustava FBiH (Petritschevi amandmani) u sastav Vlade su osim ministara (gdje je Hrvatima bila zagarantirana najmanje 1/3 ministarskih mjesta) ulazili i njihovi zamjenici. Po pravilu, ako je ministar bio Bošnjak – zamjenik je bio Hrvat i obrnuto, ako je ministar bio Hrvat zamjenik je bio Bošnjak. Kada se zbroje mjesta ministara i zamjenika ministara Hrvati su bili ravnopravan partner u federalnoj Vladi (i po brojnosti i po načinu odlučivanja). U načinu odlučivanja u Vladi Federacije BiH uvedene su takve promjene koje su iz ustava izbrisale riječi "konsenzus" i mogućnost bilo kakvog utjecaja konstitutivnih naroda na odluke Vlade, tako da je ostalo isključivo glasovanje običnom većinom. Ta većina su naravno uvijek Bošnjaci (8 ministara + premijer = 9 glasova). Tome treba dodati da zbog svoje brojnosti bošnjačke političke elite redovito popune i srpske kvote u Vladi FBiH (3 ministra). Međutim, to nije bilo dovoljno (11 od 16 ministara plus premijer) pa su u razdoblju 2010. – 2014. (Vlada Platforme) popunili i hrvatske kvote. Ustavna rješenja (2002.) propisuju fiksne kvote ministara po konstitutivnim narodima. Diskriminatorska rješenja su u samom ustavu kojima se jedan entitet faktički priznaje kao srpski (8 Srba – ministara u Vladi Republike Srpske), a jedan entitet kao bošnjački (8 Bošnjaka – ministara u Vladi Federacije BiH). Ukupno, Bošnjaci imaju 13 ministara (41%), Srbi 11 ministara (34%), a Hrvati 8 ministara (25%) u entitetskim vladama. Tu nije uračunato mjesto entitetskog premijera, premijer Vlade RS-a uvijek je Srbin, a premijer Vlade FBiH uvijek Bošnjak. Bosanskohercegovački Hrvat ne može biti premijer niti jednog entiteta prema postojećim ustavnim/zakonskim rješenjima.^[3]

Sastav Vlade FBiH

Vladu čine premijer, dva premijerova zamjenika, te resorni ministri i njihovi zamjenici koje, nakon obavljenih konzultacija, imenuje premijer. U sklopu Vlade djeluje šesnaest ministarstava: Ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo financija FBiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH, Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH, Ministarstvo kulture i športa FBiH, Ministarstvo trgovine FBiH, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo razvitka, poduzetništva i obrta FBiH i Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.

Sjedište Vlade FBiH je u Sarajevu, a ministarstva su raspoređena u Sarajevu i Mostaru. Osim u velikim federalnim centrima, Vlada sjednice povremeno održava i u manjim gradovima.

Sastav Vlade

položaj	ministarstvo	dužnosnik	stranka	narodnost
Predsjednik Vlade		Nermin Nikšić	SDP BiH	Bošnjak
Zamjenik predsjednika Vlade	Financije	Toni Kraljević	HDZ BiH	Hrvat
Zamjenik predsjednika Vlade	Razvoj, poduzetništvo i obrt	Vojin Mijatović	SDP BiH	Srbin
Ministar	Unutarnji poslovi	Ramo Isak	SN	Bošnjak
Ministar	Pravda	Vedran Škobić	HDZ BiH	Hrvat
Ministar	Energija, rudarstvo i industrija	Vedran Lakić	SDP BiH	Srbin
Ministrica	Promet i komunikacija	Andrijana Katić	HDZ BiH	Hrvatica
Ministar	Raseljene osobe i izbjeglice	Nerin Dizdar	SDP BiH	Bošnjak
Ministar	Pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata	Nedžad Lokmić	SDP BiH	Bošnjak
Ministar	Zdravstvo	Nediljko Rimac	HDZ 1990	Hrvat
Ministrica	Obrazovanje i znanost[4]	Jasna Duraković	SDP BiH	Bošnjakinja
Ministrica	Kultura i šport[4]	Sanja Vlaisavljević	HDZ BiH	Srpkinja
Ministar	Trgovina	Amir Hasičević	NS	Bošnjak
Ministar	Rad i socijalna politika	Adnan Delić	NiP	Bošnjak
Ministar	Prostorno uređenje	Željko Nedić	HDZ BiH	Hrvat
Ministar	Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo	Kemal Hrnjić	NiP	Bošnjak
Ministrica	Okoliš i turizam	Nasiha Pozder	NS	Bošnjakinja

Povezani članci

• Bošnjačko-hrvatski sukob
• Washingtonski sporazum
• Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Izvori

1. Poslovnik
2. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - monografija Sarajevo, 2016., 158. str.
3. Poskok.info: PREDSJEDNIK I VLADA FBiH: Prije i poslije promjena Ustava i izbornog zakona 2002. (Evolucija procesa dekonstituiranja Hrvata u Federaciji BiH) 23. travnja 2020.
4. Protuustavno ministarstvo