From Wikipedia, the free encyclopedia
Turbofolk je glazbeni stil nastao u Srbiji u ranim 1990-ima. Nastao je iz folk stila, popularnog među ruralnim stanovništvom.
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Naziv turbofolk smislio je crnogorski pjevač Rambo Amadeus:
Za turbofolk se veže čitava supkultura definirana vulgarnošću. Tekstovi su često o muškarcima koji se opijaju zbog nesretne ljubavi ili ženama koje imaju problema s nevjernim muževima.
Turbofolk je hibrid nekoliko glazbenih stilova. Temelji se na disko-ritmovima, preuzetima iz 80-ih godina 20. stoljeća, kad je disko bio popularan. Ritam se u turbofolku ostvaruje bubnjevima. To mogu biti klasični disko-bubnjevi, ali se često upotrebljavaju i neke afričke udaraljke, npr. djembe. Bubnjevi u turbofolku najčešće proizvode takozvani habanera-ritam koji pjesmama daje pokretnost. Melodija turbofolka mješavina je arapskih, romskih i srpskih narodnih melodija. U turbofolku je gotovo neizbježna uporaba narodnih instrumenata: harmonike, limenih puhaćih glazbala i flaute. Tu također dolaze disko-elektroničke modifikacije instrumenata. Vokal u pjesmama nositelj je glavne melodije. Melodije su napisane u molskim ljestvicama, a pjevači ih pjevaju, izvode razne ukrase na melodijama koji su poznatiji u narodu kao - zavijanja.
Kao što je već rečeno, turbofolk je nastao iz pop-folk glazbenog stila, uz velik utjecaj modernih stilova. Sam melos mješavina je arapsko-turskog, grčkog, romskog i starog srpskog melosa križanim sa zapadnom popularnom glazbom i disko ritmovima.
Mišljenje je, da je glavni promotor turbofolka bio režim Slobodana Miloševića u Srbiji, za vrijeme osvajačkog ratnog pohoda na Hrvatsku i BiH, te međunarodne izolacije, kada su se tražili svi načini da se zabavi stanovništvo. Turbofolk se proširio i izvan granica Srbije, u Crnu Goru i Sloveniju, te ratom zahvaćenu BiH i Hrvatsku.
Klica širenja turbofolka u Hrvatskoj počela je 1993. godine (u ratom nezahvaćenim područjima) nakon prvih primirja. Siniša Vuco je bio prvi glazbenik koji je eksplicitno koristio elemente turbofolka u svojim pjesmama.
Osim u Srbiji, u gotovo isto vrijeme, turbofolk je nastao na teritoriju Grčke, pod imenom Laika, no osim jezika, ime iste osobine kao i srpski turbofolk.
Naznačajnija predstavnica, te tzv. simbol turbofolka je srpska pjevačica Svetlana Ražnatović. Njen primjer slijede ostali izvođači (Stojanka Novaković Stoja, Rada Adžić - 'Dara Bubamara', Seka Aleksić i drugi).
Također velik dio pjevača starije "novokomponirane" narodne muzike, postaju popularni i na pozornici, kao što su Lepa Brena, Dragana Mirković, Lepa Lukić, Mile Kitić, Šemsa Suljaković, Miroslav Ilić i drugi.
Fenomen turbofolka u Hrvatskoj je počeo već ranih 90-tih godina nakon relativnog smirivanja ratne situacije. Profesionalnih hrvatskih turbofolk zvijezda ima vrlo malo, ali nastupi turbofolk pjevača iz Srbije u klubovima i restoranima diljem Hrvatske su postali redovita pojava. Kritičari vide problem u "rebalkanizaciji Hrvatske" nakon devedesetih godina.
Autentična srpska pop glazba nastala postepenim ubacivanjem električnog i elektronskog zvuka i popularnih zapadnih ritmova – od rock i disko glazbe, hip-hop do rap-a i dance-a – u matricu „novokomponirane narodne glazbe”. Turbofolk je danas možda najpoznatiji i vjerojatno najproblematičniji autentični srpski brend. Iako priznat u relevantnim radovima objavljenim na zapadu kao samo jedan pravac u okviru sve popularnijeg „world music” zvuka, ovaj srpski pop ima teško popravljiv problem s imidž-om jer je Ceci Ražnatović, vjerojatno najvećoj zvijezdi turbofolka, godinama bio zabranjen ulaz u većinu zemalja Europske zajednice.
Od Casablance do Jakarte i od Tirane do Tijuane skoro da nema zemlje koja posljednjih desetljeća nije dobila i svoj turbofolk. Glazbeni spotovi koje emitiraju satelitski kanali na arapskom jeziku izgledaju kao kopija spotova koji su u Srbiji prikazivani devedesetih. Adelina Ismajli „Ceca kosovskih Albanaca” je na omotu svog prvog CD-a izgledala kao Cecina dvojnica.
I veliki broj zvijezda tzv. zabavne glazbe koristi turbofolk elemente. Zdravko Čolić i Neda Ukraden su posljednjih godina na svojim albumima koketirali s turbofolk zvukom.
Turbofolk nije samo fenomen u zemljama bivše Jugoslavije. Razvio se i u drugim državama, kako na Balkanu, tako i izvan prostora Balkana. U Bugarskoj je popularan potpuno isti stil glazbe, zvan čalga (od turske riječi çalgı - što znači sviranje ili glazba). Većina izvođača čalge zapravo je preuzela melodiju iz srpske ili grčke glazbe, a dodali su tekst iz bugarskog jezika.
U Grčkoj se u 90-tima također razvio sličan oblik turbofolka, zvan laika. Uz srpski turbofolk veže ga sličan ritmički i melodijski obrazac, no djelomično se razlikuje po korištenju grčkih tradicionalnih glazebenih instrumenata u izvedbi.
U dokumentarcu CNN-a "Poročni vodič za Balkan" autor filma je turbofolk je nazvao 'smećem od glazbe' koje potiče na opijanje i drogu, ali i navodi na seks i nasilje.[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
