Remove ads
Tavankut je naselje bunjevačkih Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.
Naseljen je još od starih vremena. U Tavankutu su nađeni sarmatsko-jaziški grobovi[1] odnosno groblje (nekropola)[2] i crkva (Gornji Tavankut-Sveta Ana) iz Arpadovog doba i iz kasnog srednjeg vijeka (11. – 15. st.).[3]
Gradom je postao prije Subotice. 1439. se spominje kao oppidum.[4]
16. kolovoza 1502. je dalmatinsko-hrvatski i slavonski ban Ivaniš Korvin pred zagrebačkim Kaptolom Mirku Tereku (Imre Török) iz Enjinga dao u zalog utvrdu (castrum) Zabathku (Suboticu) i istoimeni grad (oppidum).[5] Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovišta Madaraš, Tavankut, Verušić i Šebešić.[5]
Na prijelazu 19. u 20. stoljeće, prodano je zemljište u Tavankutu, a novcem od te prodaje financirana je izgradnja subotičke Gradske kuće.[6]
U prvom dijelu 20. stoljeća Tavankut se je pročuo po vinogradima. Ondje je uz vinovu lozu bio i pokoji zasad jabuka, krušaka, šljiva i badema. Vinogradi su bili isključivo na pjeskovitom tlu. Tržište je bilo ograničeno tek na bliže okružje: Suboticu i Bajmak. Poslije Drugog svjetskog rata, ovakvi zasadi polako izumiru. Ulogu su im preuzeli voćnjaci, a najviše zasadi konzumne jabuke. U drugoj polovici 20. stoljeća razvila se je zamisao o preradi voća i plasmanu na jugoslavensko tržište. To se razdoblje po mnogima smatra zlatnim dobom Tavankuta i vrijeme kada se voćarstvu počinje pristupati profesionalno i uz stalni nadzor stručnjaka. Voćni nasadi proširili su se na gotovo 500 ha. Najzastupljenije su sorte jabuka Idared, Jonagold, zlatni delišes, a zatim šljive, breskve, višnje i ino voće u manjoj mjeri. Sveprisutnost voćnjaka i proizvoda od voća postavili Tavankut ga na mapu voćarskih područja s tradicijom.[7]
Remove ads
Tavankut odnosno Tavankutska pješčara dijelom je Subotičko-horgoške pješčare čija granica dijeli ovo naselje na plodno, crno tlo na jugu i siromašnije, pjeskovito tlo na sjeveru. Zbog te je podijelnosti nastala različita poljodjelska proizvodnja i pridonijela je da Tavankućani neprestano traže nove kulture čiji će im uzgoj osigurati gospodarsku opstojnost.[7]
Tavankut danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 19 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
U Tavankutu djeluje HKPD "Matija Gubec".
2002. je Tavankut dobio nagradu "Najselo" Hrvatske matice iseljenika [8]
Od 1986. pri Hrvatskom kulturnom prosvjetnom društvu "Matija Gubec" radi umjetnička kolonija Kolonija naive u tehnici slame.[9][10] Kolonija je osnovana u povodu pedesetogodišnjice seljačke pobune u Tavankutu.[11]
Svake godine se u svibnju održava dvodnevna dječja kulturna manifestacija, Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta".
Za potrebe televizijske serije Boltine zgode i nezgode je u Tavankutu TV Zagreb od 26. do 30. srpnja 1971. snimila folklorno-glazbeni dio za ovu seriju.[12] Taj posebni folklorni program je priredio mjesni HKPD Matija Gubec.[13]
Danas u Tavankutu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[14]
Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava Tavankutski festival voća, na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Voćarska zadruga „Voćko“.[15]
Remove ads
Manifestacija „Gupčev bal“ u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“.[16]
Turističko-gastronomska manifestacija Tavankutski festival voća održava se od 2011. godine.[17]
1950-ih je sagrađen Dom kulture. Obnovljen je početkom 80-tih, uoči snimanja tadašnje popularne televizijske emisije za poljoprivrednike Znanje-imanje. Poslije je bio svačiji i u biti ničiji, korišten za različite namjene i nakon trideset godina počeo je propadati zbog neodgovarajućeg održavanja i prijetilo je njegovo urušavanje. Cijelo desetljeće nije ga se koristilo. Jedan pokušaj obnove propao je zbog nedostatka novca. Nova obnova bila je 2019. godine. Tehnički prijam i primopredaja objekta najavljena je za konac svibnja 2019. godine.[18]
1961. je godine u Tavankutu slikar Stipan Šabić osnovao likovnu Grupu šestorice (Stipan Šabić, Ivan Jandrić i dr.).[19]
2001. kulturna večer Večer hrvatske baštine.[20]
Etno-salaš Balažević (salaš s 9 jutara zemlje i nekretnina u kojoj je etno prostor s galerijom).[21][22]
Dan sela u Tavankutu održava se 8. lipnja.[23]
U Tavankutu je osnovano Sportsko udruženje sportskih ribolovaca Tavankut radi razvijanja i unaprjeđenja športskog ribolova ovog kraja te zaštiti i očuvanju tavankutske akumulacije. 7. srpnja 2018. na novom jezeru u Tavankutu udruženje je organiziralo međunarodno natjecanje u udičarenju.[24]
Remove ads
- salaš Orluškov, Donji Tavankut, spomenik kulture[25]
- Tavankutska šuma, zaštićeno područje u pripremi[26][27]
Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću Medoproduktu, tako da je Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće.[28]Sjedište je u Donjem Tavankutu.
Tavankut je napravio najveće pomake u razvitku ruralnog turizma. Njegova su marka slamarke, Galerija slika od slame, tavankutske crkve, etno-restoran i dr.[17] Kraj je nekad bio vinogradarski, a danas je voćarski.
U Tavankutu djeluje nogometni klub, OFK Tavankut.
- Mirko Štefković, hrvatski književnik, doktor teologije, dopisni član HAZU i zrenjaninski (bečkerečki) biskup
- Ante Sekulić,hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU
- Branka Dulić, hrvatska književnica i prevoditeljica
- Ana Gabrijela Šabić, hrv. znanstvenica i spisateljica, autorica udžbenika za razrednu nastavu
- Pere Ištvančić, bivši član i šef orkestra Ansambla LADO,[29] kontrabasist Tamburaškog orkestra HRT
- Branko Ištvančić, filmski i TV redatelj
- Branko Horvat, predsjednik HNV R. Srbije
- Ivan Balažević, akademski slikar
- Kata Ivanković, hrvatska pjesnikinja
- Marga Stipić, slikarica naivka u tehnici slame i hrvatska književnica
- Marija Vojnić, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame
- Anica Balažević, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame[30]
- Ana Crnković, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame[30]
- Jozefina Skenderović, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame[30]
- Tomislav Žigmanov, filozof, publicist i prvi ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici
- Ladislav Suknović (iz Donjeg Tavankuta), predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec Tavankut
- (Adam Periškić)pok. Svečenik RKT crkve-rođen u Tavankutu - dugo godina službe u Zagrebu-Tavankutska ulica BB.
- Katica Bačić, hrv. književnica
- Ljubica Vuković-Dulić, povjesničarka umjetnosti
- Jasna Balažević, konzervatorica
- Josip Ago Skenderović, akademski slikar
- Klara Mira Vujić, hrv. naivna slikarica u tehnici slame
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads