Sterilizacija

Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju svi mikroorganizmi i njihove spore s predmeta, instrumenata i materijala do te mjere da se na standardnim medijima za kultiviranje ne mogu dokazati.

Sterilizator na kirurškoj klinici u Dresdenu, 1956. godine

Moderni sterilizator (autoklav)

Ovo je glavno značenje pojma Sterilizacija. Za druga značenja pogledajte Sterilizacija (razmnožavanje).

Najčešće se koristi u medicini, ali i u industriji hrane, odnosno konzerviranju. Ovom metodom najčešće se konzerviraju meso i povrće u postupku konzerviranja u limenke.

Postupci sterilizacije

Postupci sterilizacije dijele se na fizikalne i fizikalno-kemijske, i sterilizacija može biti:

• suha
• vlažna
• kemijska
• suvremene metode sterilizacije

Fizikalni	Fizikalno-kemijski
vruća vodena para pod tlakom	etilen-oksid
suhi vrući zrak	formaldehid
ionizirajuće zračenje	peroksid plazma
žarenje
filtriranje

Sterilizacija toplinom

Sterilizacija vlažnom toplinom

Najpogodniji način za sterilizaciju svih vrsta materijala koji dobro podnose visoke temperature. Provodi se u autoklavima. Ovu sterilizaciju određuju temperatura, tlak vodene pare i vrijeme. Temperatura od 121°C koristi se za sterilizaciju gumenih predmeta, plastike i otopina, a 134°C za tekstilne predmete i metalne instrumente. Vrijeme sterilizacije ovisno je o temperaturi, te će trajati dulje ako je temperatura niža. Sterilizacija na 134°C ne smije trajati kraće od 4 min, a sterilizacija na 120°C mora trajati 20 minuta. Autoklav je izrađen od specijalnog čelika, sastoji se od unutrašnjag i vanjskog plašta između kojih je prostor ispunjen parom pod tlakom. Vrata se zatvaraju hermetički.

Sterilizacija suhom toplinom

Jedan od najstarijih načina. Postoje dva tipa sterilizatora koji rade na ovom principu. Prvi je tzv. suhi sterilizator, to je obična kuhinjska pečnica čije se stijenke zagrijavaju, a pomoću termostata se održava temperatura. Sterilizacija se odvija na temperaturi od 160°C do 180°C. vrijeme nesmije biti kraće od 60 minuta. Na ovaj način se mogu sterilizirati stakleni i metalni predmeti, masne tvari, ulja i puderi. Drugi način je sterilizator s pokretnom trakom na kojoj prolaze predmeti ispod grijača s infracrvenim zrakama. sterilizator radi na 180°C kroz 7,5 minuta. koristi se za sterilizaciju manjih instrumenata.

Žarenje

Najčešće se primjenjuje u mikrobiološkim laboratorijima za dekontaminaciju bakterioloških ušica. Predmet se zagrijava nad plamenom dok se ne užari, a zatim se hladi na zraku.

Sterilizacija zračenjem

Sterilizacija ionskim zračenjem - naziva se i hladnom sterilizacijom jer se provodi na sobnoj temperaturi. Ne provodi se u zdravstvenim ustanovama. Tako se steriliziraju plastični i gumeni predmeti za jednokratnu upotrebu.

Sterilizacija ultraljubičastim zračenjem - oštećuje stanične nukleinske kiseline i na taj način djeluje germicidno. Koristi se za sterilizaciju prostorija. Štetno djeluje na vid, pa se ne smije koristiti u prostorijama u kojima se nalaze ljudi.

Sterilizacija filtriranjem

To je fizikalni postupak kojim se steriliziraju različite otopine koje se ne smiju izlagati visokim temperaturama. Pore na filtru su manje od većine mikrorganizama i na taj način tekućina prolazi kroz njih, a mikroorganizmi ostaju na filtru. Provodi se u aseptičkim uvjetima na sterilnim filtrima.

Plinska sterilizacija

• etilenoksid

vrlo djelotvoran. U kratko vrijeme uništava sve vrste i oblike mikroorganizama. Izrazito je toksičan i u smjesi za zrakom vrlo je eksplozivan. Sterilizacija se provodi u specijalnim sterilizatorima na temperaturi od 45 - 60°C kroz 2 - 4 sata

• sterilizacija parama formaldehida

nije eksplozivan i manje je toksičan od etilenoksida. Proces se odvija u sterilizatoru na temperaturi od 60 - 70°C tijekom 1 - 3 sata.

• peroksid plazma

koristi vodikov peroksid i visokofrekventnu električnu struju. Provodi se u specijaliziranoj sterilizacijskoj komori iz koje se evakuira zrak. Temperatura je 40°C i traje 60 minuta. Koristi se za sterilizaciju predmeta osjetljivih na vlagu.