Samur

Ovo je glavno značenje pojma Samur. Za druga značenja pogledajte Samur (razdvojba).

Samur (Martes zibellina) je mali grabežljivac iz roda kuna. Živi u šumama Rusije, počevši od Uralskih planina pa širom Sibira, zatim u sjevernoj Mongoliji i Kini i na Hokkaidō, u Japanu.^[1] Ova vrsta se, međutim, prvobitno rasprostirala na prostorima od današnjeg europskog dijela Rusije, preko Poljske do skandinavskih zemalja.^[2] Zbog visokokvalitetnog krzna, ove životinje su se tijekom povijesti mnogo lovile, a danas se uglavnom, osim u Rusiji u kojoj je lov još uvijek uobičajen, uzgajaju na specijaliziranim farmama.

Samur
Status zaštite
Status zaštite: najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Carnivora
Porodica:	Mustelidae
Rod:	Martes
Vrsta:	M. zibellina
Dvojno ime
Martes zibellina Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost
Rasprostranjenost samura
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Etimologija

Ime „samur“ je turskog porijekla, a u ruskom jeziku se kaže "sobolj" (соболь) i kao takvo je ušlo i u jezična područja današnje zapadne Europe i Amerike, vjerojatno kroz trgovinu ovim životinjama s istočnim zemljama poput Rusije.^[3] Tako se ruska riječ "sobolj" na engleskom jeziku počela izgovarati "sejbl", na njemačkom "Zobel", na nizozemskom "zabel", na francuskom "zibelin", itd.

Opis

Mužjaci su nešto veći od ženki, i dosegnu dužinu od 38 do 56 centimetara, s od 880 do 1800 grama, dok su ženke duge od 35 do 51 centimetara, a teške od 700 do 1560 grama. Rep im je dug od 9 do 12 centimetara.

Krzno je srednje dužine, a zimi poraste znatno više nego ljeti. Ono je sivobijele boje, s mrljama žute ili sive boje, koje se uglavnom nalaze ispod vrata. Njihovo meko krzno često se zove "crni dijamant".

Ponašanje

Samuri su dnevni grabljivci koji se u lovu služe osjetilima mirisa i sluha.

U prirodi su, u lovu, izuzetno krvoločni. Iako postoje zapisi o "pripitomljenim" samurima, to su uglavnom bili samuri odvojeni od majke kao mladunci. Uglavnom grade gnijezda u zemlji, a hrane se vjevericama, miševima, manjim pticama i ribama. Kada je nestašica hrane, jedu i kupine, maline, češere itd. Za vrijeme nevremena, plijen nose u gnijezdo i tamo ga jedu.