Riga od Fere

Riga od Fere ili Riga Velestinac (grčki: Ρήγας Βελεστινλής-Φεραίος, rođen je kao Αντώνιος Κυριαζής, Antonios Kiriazis, u nekim dokumentima ga navode kao Κωνσταντίνος Ρήγας, Konstantinos Rigas (Velestino, Fera 13. lipnja 1757. - Beograd, 1798.) bio je grčki pjesnik i revolucionar, velika ličnost grčkog nacionalnog preporoda, nacionalni heroj i prva velika žrtva budućeg općegrčkog ustanka protiv Osmanskog carstva i tako na neki način pionir Grčkog rata za neovisnost.

Riga od Fere'
Portet Rige od Fere
Puno ime	Antonios Kiriazis
Rođenje	13. lipnja 1757. Velestino, Fera, Otomansko carstvo
Smrt	1798. Beograd, Otomansko carstvo
Književne vrste	poezija, proza
Književni period	Francuska revolucija
Važnija djela Turio
Portal o životopisima

Životopis

Rođen je u imućnoj obitelji vlaškog porijekla^[1][2] u selu Velestino, u Tesaliji, blizu antičke Fere. Budući za ono vrijeme dobro školovan radio je kao učitelj u selu Kisos. U dobi od dvadeset godina ubio je nekog uglednog lokalnog Turčina što ga je nagnalo da pobjegene je u planinu Olimp i pridruži se hajducima Spira Zera.

Nakon toga pridružio se monasima na Svetoj Gori. Tu ga je osobito dobro prihvatio Kozma, opat manastira Vatopedi. Nakon Atosa Riga se uputio u Carigrad, gdje je postao osobni tajnik fanariota Aleksandra Ipsilantisa. Nakon toga Riga odlazi u Bukurešt, glavni grad tadašnje Vlaške. Tu se vraća u školske klupe i uči strane jezike. Postaje visoki službenik na dvoru vlaškog kneza Nikole Mavrogena. Po izbijanju Rusko-turskog rata 1787. godine između Osmanskog Carstva i Carske Rusije bio je zadužen za kontrolu vojnih postrojbi u Krajovi.

Tada je postao vrlo bliski prijatelj s visokim osmanskim časnikom Osmanom Pazvantoğluom i pobunjenički nastrojenim pašom od Vidina, kojem je spasio život od osvetoljubivog Mavrogena. Vrlo rano upoznao se s idejama Francuske Revolucije i počeo vjerovati da bi se nešto slično moglo zbiti i na Balkanu, što bi trebalo dovesti do samoodređenja kršćanskog stanovništva Otomanskog carstva.

Nakon smrti svojeg patrona - Mavrogena, Riga se vratio u Bukurešt i tu se zaposlio kao dragoman u francuskom konzulatu. U tom razdoblju napisao je grčku inačicu francuske revolucionarne pjesme i himne La Marseillaise.

Oko 1793. godine Riga se obreo u Beču, u to vrijeme naseljenim brojnim grčkim trgovcima. Tu je Riga počeo izdavati novine na grčkom jeziku - Efimeris, u kojima je između ostalog objavio i kartu Velike Grčke u okviru koje je bio i Konstantinopolis, to je imalo veliki emotivni odjek među grcima.

U Beču je Riga htio nekako doći u kontakt s Napoleonom, tiskao je političke pamflete inspirirane idejama Francuske revolucije, Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina i Novi politički Ustav za stanovnike Rumelije, Anatolije, otoke Egejskog mora i dunavskih kneževina Moldavije i Vlaške. Za taj je pamflet držao da će potaknuti rast nacionalne svijesti i dovesti do panbalkanskog ustanka protiv Osmanskog Carstva. U Beču je objavio i preveo mnoga europska djela i napisao mnogo pjesama i eseja koji su kasnije posthumno objavljeni u Iaşiju, 1814. godine.

Smrt

Na posljetku je Riga uspio doći u kontakt s Napoleonom. Poslao mu je kao dar tabakeru napravljenu od lovorovog drveta iz Apolonovog hrama. U Veneciji se trebao sastati s jednim generalom napoleonove talijanske armije. Na putu za Veneciju je uhićen u Trstu (izdao ga je grčki trgovac - Dimitrios Ikonomos Kozanitis).^[2] Nakon uhićenja austrijske vlasti koje su tad bile u dobrim odnosima s Osmanskim carstvom, a u vrlo lošim s Napoleonskom Francuskom, isporučile su Rigu od Fere, zajedno s još pet revolucionarnih sudrugova turskim vlastima u Beogradu. Riga je trebao biti proslijeđen dalje za Istanbul. U Nebojšinom tornju je mučen i obješen zajedno s ostalim sudrugovima te bačen u Dunav, navodno zbog straha da ga ne oslobodi njegov moćni prijatelj Osman Pazvantoğlu.

• Posljednje riječi Rige bile su navodno; Ja sam posijao bogato sjeme. Dolazi vrijeme kad će moja domovina ubirati njegove slavne plodove.

Rigino nasljeđe

Spomen ploča na Nebojšinom tornju u Beogradu u kojoj je Riga od Fere mučen i ubijen

Riga od Fere pisao je na tadašnjem govornom grčkom jeziku (demotiki), a ne na klasičnom grčkom jeziku. Kip Rige od Fere danas stoji na ulazu u Atensko sveučilište. Njegov kip krasi i njegovu ulicu (Ulica Rige od Fere) u Beogradu. Riga od Fere je ime organizacije mladih grčkih komunista. Rigin lik nalazi se na grčkoj kovanici od 10 centi.

Izvori

1. Djuvara, p. 358; Greece, history of, (2006), in Encyclopædia Britannica. Retrieved August 2, 2006, from Encyclopædia Britannica Premium Service: .
2. Djuvara, p. 358.

Vanjske poveznice

• Kula Nebojša povijesni objekat  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2004. (Wayback Machine)
• Kalkografija Aleksandra Velikog od Rige od Fere, Beč 1797
• Povijest moderne grčke književnosti od C. T. Dimarasa