Protuterorizam

Protuterorizam (nazivan još i antiterorizam) je skup operacija koje obuhvaćaju razradu taktike, tehnike i strategije, koje potom koriste vlada, vojska, policija (specijalna policija) i obaviještajne službe u borbi i prevenciji terorizma.^[1][2][3]

Pripadnici Njemačke protuterorističke jedinice GSG 9

Pripadnici ATJ Lučko

Povijest

Protuterorizam svoje korijene vuče još iz 19. stoljeća. Prvi oblici protuterorizma vide se kao odgovor britanaca na sve češće improvizirane ili koordinirane napade irskih republikanaca. U to vrijeme je osnovana prva protuteroristička jedinica, a zasluge za njeno osnivanje ima britanski političar William Vernon Harcourt. Ova jedinica je koristila metode infiltracije i subverzije.^[4]

Protuterorističko djelovanje dobilo je poseban značaj nakon niza koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Američkih Država koji su se dogodili 11. rujna 2001. godine.

Protuterorizam i ljudska prava

Najsloženije pitanje efektivnog uklapanja protuterorizma u svakodnevnicu svugdje u svijetu je pitanje temeljnih ljudskih prava svih civila, kao što su zaštita osobne privatnosti, pravo slobodnog kretanja, ilegalna praćenja od strane određenih službi i sl.^[5]

Zbog sve veće razine terorizma i nesigurnosti u svijetu određene države i njihovi zakoni o protuterorizmu bili su na oštroj kritici šire javnosti, primjeri za to su:

• 2003. godine Malezija je donijela novi protuteroristički zakon koji je naišao na oštre javne kritike nakon što su njihove vlasti procesuirale približno 100 ljudi optuženih za razne zločine koji su navedeni u zakonu o protuterorizmu, i to bez sudskog spora.^[5]
• 2003. godine kolumbijske vlasti proglasile su valjanim zakon koji dopušta vojnicima da provode uhićenja, prisluškuju telefone i mobilne telefone te provode pretraživanja bez sudskog naloga.^[5]
• Stotine stranih državljana osuđeni su i procesuirani bez valjanog suđenja u vojnom zatvoru Guantanamo Bay.^[5]

Protuterorističke jedinice

Mnoge države danas imaju posebne specijalne jedinice čiji je djelokrug rada upravo protuteroristička borba. Karakteristika ovih jedinica jest posebna obuka, taktika i oružje za lakše neutraliziranje terorističke prijetnje.

Najčešće se koriste za:

• rješavanje talačkih situacija
• brzo fizičko hvatanje počinitelja
• neutralizacija počinitelja koji rabe vatreno i drugo oružje
• snajperska neutralizacija mete s veće udaljenosti
• postavljanje i uklanjanje opasnih eksplozivnih naprava
• temeljna pretraga prostora i objekata (koriste se i psi)

Protuterorističke jedinice:

• Albanija: RENEA
• Argentina: GEOF (dio federalne policije)
• Austrija: EKO Cobra, Austrijska vojna policija
• Bosna i Hercegovina: SIPA
• Čile: GOPE (čileanski karabinijeri)
• Hrvatska: ATJ Lučko
• SAD: FBI Hostage Rescue Team, Federal Air Marshal Service
• Srbija: Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija), PTJ, Kobre

Izvori

1. Terrorism / Counterterrorism, hrw.org, pristupljeno 24. ožujka 2016.
2. Counterterrorism stories  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2015. (Wayback Machine), fbi.gov/, pristupljeno 24. ožujka 2016.
3. Državni terorizam i protuterorizam - Igor Primorac, hrcak.srce.hr, pristupljeno 24. ožujka 2016.
4. Counterterrorism and Counterinsurgency  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. ožujka 2016. (Wayback Machine), terrorismanalysts.com, pristupljeno 24. ožujka 2016.
5. Human Rights and Counter-Terrorism  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2016. (Wayback Machine), hrw.org, pristupljeno 30. lipnja 2016.