Pridvorje je naselje smješteno u centralnom dijelu općine Konavle, pod padinama planine Sniježnica.
| Pridvorje | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Konavle |
| Najbliži veći grad | Dubrovnik |
| Površina | 6,8 km2 [1] |
| Visina | 230 mnm |
| Koordinate | 42°33′04″N 18°21′01″E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 222 [2] |
| – gustoća | 33 st./km2 |
| Odredišna pošta | 20215 Gruda [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)20 |
| Autooznaka | DU |
  Pridvorje Pridvorje na zemljovidu Hrvatske | |
Pridvorje je smješteno pod planinom Sniježnica uz rub Konavoskog polja, 3 km istočno od dubrovačke zračne luke Čilipi.
U Pridvorju je za vrijeme Dubrovačke Republike bilo sjedište kneza i knežev dvor, pa je mjesto zbog blizine dvora nazvano Pridvorje (pri dvoru).
Dubrovačka Republika kupuje 1419. Gornje Konavle (istočni dio Konavala) od Sandalja Hranića a 1426. Donje (zapadni dio) od Radoslava Pavlovića. Stanovništvo je bilo dijelom bogumilsko, pa je Republika pozvala franjevce iz Bosne radi propovijedanja i 1429. godine im odlučila graditi samostan u Popovićima, a malo kasnije dala lokaciju uz crkvicu sv. Martina u Pridvorju (sjedištu kneza) i dodijelila materijalna sredstva. Ovaj najveći građevinski pothvat u Konavlima završen je 1438., a 1464. samostan je pod upravom Provincije sv. Frana u Dubrovniku. Građevina je klaustralnog tipa s crkvom kao južnim krilom. Ostala tri krila su stambena (jednokatna). Crkva je obnovljena i posvećena 1822. godine. Istočno krilo datira iz 1894. godine.
Pridvorje je bilo upravno središte Konavala u doba Dubrovačke Republike (Knežev dvor, Franjevački samostan).[4] Dubrovačka Republika sagradila je franjevački samostan radi očuvanja čistoće katoličkog nauka od utjecaja bogumila i sve agresivnijeg svetosavlja.[5] Dne 18. travnja 1926. osnovana je podružnica Hrvatskog orlovskog saveza.[6]
Tijekom Domovinskog rata Pridvorje su okupirali JNA i četničke postrojbe te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno. Crkva i samostan su 1991. također spaljeni i uništeni, pa su nakon rata temeljito obnovljeni. Sveti Srđ i Bah zaštitnici su sela u kojem je istoimena župna crkva.[7]
Kroz pridvorsku župu dijelom je prolazila je željeznička pruga Čapljina-Dubrovnik-Zelenika od 1901. do 1968. godine.
Pridvorje se sastoji od naselja Rudež, Natrice, Oprasi, Dragavine i Podvor.[4]
Svaki od zaselaka u Pridvorju ima vrijedne primjerke tradicijske arhitekture. Ističe se napušteni predio Podvor, ispod Kneževog dvora, gdje su vrijedni primjerci stambeno-gospodarskih objekata i jednog ladanjskog objekta. Kroz njega prolazi komunikacija od središta Pridvorja, preko Kneževog dvora do Franjevačkog samostana.[4]
U Pridvorju djeluje KUD "Stjepan Radić" koji čuva i prenosi izvornu folklornu tradiciju ovog kraja.
Gospodarstvo u Pridvorju se zasniva na poljodjeljstvu.
U Pridvorju prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 236 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[8]
Naselje Pridvorje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
| broj stanovnika | 433 | 450 | 441 | 458 | 466 | 412 | 378 | 358 | 382 | 379 | 359 | 310 | 249 | 266 | 255 | 236 | 222 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Napomena: Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivša naselja Dragovine i Oprasi koja su 1900., 1910. i 1948. iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
- Niko Kličan, hrv. svećenik i kulturni djelatnik Hrvata u Austriji
- Stijepo Obad, hrv. povjesničar
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
