Porečka i Pulska biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Poreču i Puli. Sufraganska je biskupija Riječke nadbiskupije.[1]
| Porečka i Pulska biskupija Dioecesis Parentina et Polensis | |
|---|---|
| Područje | |
| Država | Hrvatska |
| Metropolija | Riječka |
| Statistika | |
| Površina | 2 839 km2 |
| Katolici | 168.699 (2004.) |
| Župe | 134 |
| Podatci | |
| Obred | latinski |
| Osnovana | 3. stoljeće kao Porečka biskupija |
| Promjena statusa | 30. lipnja 1828. spojena s Pulskom biskupijom |
| Katedrala | Katedrala Uznesenja Marijina u Poreču |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | Ivan Štironja |
| Ostalo | |
| Službene stranice | Službena stranica |
| Stanje od | 11. srpnja 2020. |
Utemeljena je u 3. stoljeću, kao Porečka biskupija, a danas je sjedinjena s povijesnom Pulskom biskupijom, iz 6. st. Ujedinjavanje Porečke biskupije i Pulske biskupije zbilo se 9. svibnja 1830., na osnovi bule pape Leona XII. Locum beati Petri od 30. lipnja 1828. godine.[1]
Tom su bulom ukinute Novigradska, Rapska i Osorska biskupija, čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: Tršćansko-koparska, Porečko-pulska i Krčka biskupija. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak župa i kapelanija. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, franjevce opservante venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.[2]
Kad su nakon 1945. od Tršćanske biskupije odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je Pazinska apostolska administratura. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen Koparskoj biskupiji, a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem bule pape Pavla VI. Primis saeculi od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama Istarske županije osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi (Cissanska biskupija, VI–VIII.st.), Pićnu i Novigradu.[1]
Sjedište joj je u Poreču i u Puli. Biskupija se dijeli na devet dekanata: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.[1]
Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su:[1]
- Antun Peteani (1827. – 1857.)
- Juraj Dobrila (1857. – 1875.)
- Ivan Nepomuk Glavina (1878. – 1882.)
- Alojzije Marija Zorn (1882. – 1883.)
- Ivan Krstitelj Flapp (1884. – 1912.)
- Trifun Pederzolli (1913. – 1941.)
- Rafael Mario Radossi (1941. – 1947.)
Pazinski apostolski upravitelji bili su:[1]
- Mihael Toroš (1947. – 1949.)
- Dragutin Nežić (1949. – 1960.)
Nakon 1960. porečko-pulski biskupi bili su:[1]
- Dragutin Nežić (1960. – 1984.)
- Antun Bogetić (1984. – 1997.)
- Ivan Milovan (1997. – 2012.)
- Dražen Kutleša (2012. – 2020.)
- Dražen Kutleša (kao apostolski upravitelj) (2020. – 2023.)
- Ivan Štironja (2023. – danas)
- Juraj Dobrila, biskup
- Antun Bogetić, biskup i misionar
- Matko Mandić, prezbiter
- Miroslav Bulešić, prezbiter i mučenik
U svibnju se svake godine, počevši od 1997., u Vodnjanu održava Dječji festival duhovne glazbe Iskrice.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
