Petar Iberijski (gru. პეტრე იბერი, 411. – 491.) je bio gruzijski princ i redovnik iz dinastije Chosroid, teolog i filozof koji je bio istaknuti lik u ranom kršćanstvu i jedan od utemeljitelja kršćanskog neoplatonizma. Neki su tvrdili da je on autor djela pisanih pod pseudonimom Pseudo-Dionizije Areopagit.[1] Poznat je po osnivanju prvog gruzijskog samostana u Betlehemu i postaje biskup Gaze blizu Majuma.[2]
| Petar Iberijski პეტრე იბერი | |
|---|---|
 | |
| Prethodnik | Bosmarios Iberijski |
| Puno ime | Murvan Nabarnugios Peter |
| Otac | Bosmarios Iberijski |
| Rođenje | 411. |
| Smrt | 491. |
| Zanimanje | redovnik, crkveni naučitelj i filozof |
| Vjera | pravoslavac |
Život
Rođen je u dinastiji Chosroid kraljevine Iberije, te su ga prozvali Murvan (u današnjem prijevodu Nabarnugios), a od rođenja je imao naslov princa (Kartli).[2] Njegov otac, kralj Bosmarios Iberijski, pozvao je istaknuog filozofa Mithradatesa iz Lazice da sudjeluje u Murvanovu obrazovanju. 423. otac ga šalje u Carigrad, gdje je dobio visoko obrazovanje pod visokim pokroviteljstvom rimske carice Aelie Eudocie, supruge Teodozija II.[3] Nakon školovanja je mladi princ je zajedno sa svojim učiteljem Mithradates napustio palaču i otišao na hodočašće u Palestinu, gdje je postao redovnik u Jeruzalemu pod imenom Petar.[3] 430. je osnovao vlastiti samostan u Betlehemu. 445. je zaređen za svećenika, a u pratnji svoga učitelja Mithradatesa (redovničkog imena Ivan) je proputovao nekoliko zemalja Bliskog Istoka i smjestio se u Gazi blizu Majuma.[3] 452. služio je kao biskup Majuma šest mjeseci prije protjerivanja kršćana dekretom mjesnog vladara. Petar je pobjegao u Egipat, ali se vratio u Palestinu desetljeće kasnije, stekavši brojne sljedbenike i učenike. Prema srednjovjekovnim izvorima, bio je autor nekoliko poznatih vjerskih djela.[4] Umro je u Yavneh-Yamu, antičkoj luci Jamniji 491. godine, a pokopan je u svom samostanu u blizini Gaze.[5] Neki stručnjaci Istočne Crkve smatraju da je Petar Iberijski možda ostupio od Kalcedonskog nauka.[6] Gruzijska pravoslavna Crkva ge je proglasila svecem.[6]
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
