francuska katolička misionarka i blaženica From Wikipedia, the free encyclopedia
Blažena Paulina Marija Jaricot, pravim imenom Pauline Marie Jaricot (Lyon, 22. srpnja 1799. – Lyon, 9. siječnja 1862.), francuska katolička misionarka, utemeljiteljica Papinskog misijskog djela za širenje vjere i promicateljica pobožnosti krunice.[1]
| Blažena Paulina Marija Jaricot | |
|---|---|
 Portret Pauline Marije Jaricot | |
| Rođena | 22. srpnja 1799. Lyon, Francuska |
| Preminula | 9. siječnja 1862. Lyon, Francuska |
| Beatificirana | 22. svibnja 2022. |
| Slavi se u | Katoličkoj Crkvi |
| Spomendan | 9. siječnja |
| Simboli | krunica |
| Zaštitnica | Papinskih misijskih djela |
| Zaštitnica zanimanja | misionara, radnika, poslodavaca i poduzetnika |
 Portal o kršćanstvu | |
| Portal o životopisima | |
Rođena je u Lyonu, u obitelji industrijalaca svile, koja joj je pružila obrazovanje i život u visokom društvu. Zbog koketnosti i nemorala u društvu u kojemu se kretala[2]osjetila je, kako je sama kasnije napisala, »nemir srca« zbog kojega se kao sedamnaestogodišnjakinja, na Božić 1816., zavjetovala na djevičanstvo.[3] Saznavši preko svoga brata Philéasu, sjemeništarca u pariškom Saint Sulpiceu za teško stanje u misijama, odlučila je pokrenuti molitve i prikupljanje darova za potrebe misija. Poradi širenja molitvene i donatorske mreže za misije, osniva 3. svibnja 1822. u rodnomu Lyonu Djelo za širenje vjere, čiji su članovi molitvama i malim, ali redovitim prilozima pomagali misije. Djelo ubrzo nailazi na podršku u Francuskoj te se širi diljem Europe, toliko da ga zbog raširenosti podrške sto godina kasnije papa Pio XI. proglašava papinskim i uključuje u Papinska misijska djela. Naknadno tu odluku učvršćuje traktatom Placet Achilleo, upućenom Rimskoj kuriji. God. 1826. osniva i »Družbu žive krunice«, čiji bi članovi petnaest otajstava krunice međusobno podijelili i dnevno razmatrali.[3] Osobno je molila pobožnost Presvetomu Srcu Isusovu te se preporučivala sv. Filomeni.
Papa Ivan XXIII. priznaje joj 1963., nakon duge i iscrpne istrage Crkvenih tijela, junačke krjeposti i proglašava ju časnom službenicom Božjom.[4]
O 150. godišnjici njezine smrti, u jubilejskoj 2012., dogodilo se čudo ozdravljenja djevojčice Mayline Tran po zagovoru Pauline Jaricot. Naime, Tran se s tri i pol godine starosti ugušila hranom i pala u komu zbog teška oštećenja mozga.[5] Unatoč zadovoljavajućem radu dišnoga i krvožilnoga sustava, živčana aktivnost mozga smanjivala se do nestanka neurosignala. Tranina majka odbila je isključivanje aparata za održavanje na životu i prestanak hranjenja te počela moliti devetnicu Paulini Jarocit za njezino ozdravljenje. U danima majčine molitve Mayline se počela oporavljati sve do potpuna ozdravljenja i napuštanja bolnice u prosincu 2012.[4] Nakon višegodišnjeg istraživanja, Lyonska je nadbiskupija na Nadbiskupijskomu crkvenomu sudu uručila završno izvješće medicinskog vijeća za istraživanje čuda Kongregaciji za kauze svetaca, u kojemu liječnički savjet nije mogao medicinski objasniti Maylino ozdravljenje. Papa Franjo krajem svibnja 2020. priznaje zaključke vijeća i autentičnost ozdravljenja, zaključujući time beatifikacijski postupak.[6] Proglašena je blaženom 22. svibnja 2022. u Lyonu.[7] Svečano euharistijsko slavlje proglašenja blaženom predvodio je prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda Luis Antonio Tagle. Sudjelovalo je i 120 ravnatelja Papinskih misijskih djela sa svih kontinenata, kao i obitelj Myline Tran, koja je po zagovoru Pauline Jaricot medicinski neobjašnjivo ozdravila.[8] U svojem Angelusu na dan proglašenja papa Franjo spomenuo se novoproglašene blaženice: „Ta vjernica laikinja, koja je živjela u prvoj polovici devetnaestoga stoljeća, bila je hrabra žena, pozorna na promjene vremena, s univerzalnom vizijom poslanja Crkve. Neka njezin primjer u nama probudi želju za sudjelovanjem, molitvom i milosrđem u širenju evanđelja u svijetu.”[9]
Posmrtni ostatci iskopani su i preneseni 1922. u transept crkve sv. Nicetija u Lyonu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
