Remove ads
Ordovicij je drugo od šest geoloških razdoblja paleozoika. Prije njega je bio kambrij a nakon njega silur. Ordovicij je dobio ime po plemenu Ordovices iz Walesa, a definirao ga je Charles Lapworth 1879. kako bi razriješio svađu između sljedbenika Adama Sedgwicka i Rodericka Murchisona, koji su stavili iste kamene ostatke na sjeveru Walesa i u razdoblje kambrija i razdoblje silura. Lapworth je prepoznao da se fauna fosila u ostacima razlikuje i od kambrija i od silura, te je odlučio da ih stavi u vlastito razdoblje.
Velika Britanija je dugo oklijevala priznati tu klasifikaciju, dok je ostatak svijeta to učinio relativno brzo. 1906. Geološki kongres je službeno priznao ordovicij kao dio ere paleozoika.
Remove ads
Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina.[1] Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru.
Profesor Adrian Melott je iznio teoriju da su gama-zrake iz svemirske eksplozije mogle uništiti ozonski omotač te izložiti život smrtonosnom zračenje.[nedostaje izvor] No većina znanstvenika se slaže da je izumiranje bilo kompleksno te imalo više uzroka. Drugi period u paleozoiku stvorio je izvore nafte i plina.
Remove ads
- gornji ordovicij (prije 460 – 443 milijuna godina)
- Ashgil
- Caradoc
- srednji ordovicij (prije 470 – 460 milijuna godina)
- Llanvirn
- Abereiddian
- Llandeillian
- Llanvirn
- donji ordovicij (prije 490 – 470 milijuna godina)
- Arenigij
- Tremadocij
Razina mora je bila vrlo visoka tijekom ordovicija. Zapravo, tijekom tremadocija morska je transgresija diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanog kamenja. Razina mora bila je u prosjeku čak 180 metara viša od današnje; porasla je do 220 metara, a onda se naglo spustilo do 140 metara današnje razine mora pred kraj ordovicija.[1] Tijekom ordovicija južni kontinenti su bili spojeni u jednu ogromnu kopnenu masu zvanu Gondwana. Gondwana se s vremenom kretala prema južnom polu. Rani ordovicij je navodno bio razmjerno topao, barem u tropskim predjelima. Prosječna temperatura površine planeta bila je oko 16 °C, što je malo više od današnjeg razdoblja.[2] Ledenjaci su pred kraj Ordovicija počeli prekrivati Afriku i Južnu Ameriku.
Čiste vode su poticale rast organizama koji su skladištili kalcijev karbonat u oklopima i kalcit u svojim kosturima.[3] Ocean Pantalasa je obuhvaćao veći dio sjeverne hemisfere, dok su ostali manji oceani bili Proto-Tethys, Paleo-Tethys, ocean Khanty, koji je bio zatvoren većinom kasnog ordovicija, ocean Iapetus te novi ocean Rheik.
Kamenje ordovicija je većinom sedimentarno. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice erozije, morski sedimenti koji čine velik dio sistema ordovicija, sastoje se uglavnom od vapnenca. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja razdoblja, Gondwana se približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.
Remove ads
Tijekom ordovicija gotovo sav život se još nalazio u oceanima. U Sjevernoj Americi i Europi fauna se jako razvila. Trilobiti i ramenonošci bili su bogati i raznoliki. Mekušci, koju se se pojavili u kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao što su školjkaši i puževi. Smatralo se da su se i prvi kralježnjaci pojavili u ordoviciju, no najnovija istraživanja pokazala su da su vjerojatno nastali već u kambriju. I prva riba s raljama potječe iz kasnog ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijaju glavonošci (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.[4] Razina ugljikovog-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi bila je 4,200 ppm, dakle 15 puta veća od predindustrijskog razdoblja.[5] Razina kisika bila je oko 68 % današnje razine.[6]
I flora je bila raznolika. Zelene alge bile su česte u kasnom kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg ordovicija. I prve kopnene gljive su se vjerojatno pojavile u kasnom ordovicju, odmah nakon biljaka.
Pojavili su se i mahovnjaci i prvi koraljni grebeni.
Remove ads
Ordovicij je završio serijom masovnih izumiranja vrsta koje, kao cjelina, predstavljaju drugo najveće izumiranje u povijesti zemlje po broju rodova koji su izumrli. Jedino veće izumiranje dogodilo se pri prelasku perma u trijas.
Tijekom tog izumiranja oko 49 % rodova faune je nestalo. Većinom se prihvaća teorija da je to pokrenulo novo ledeno doba - kraj ordoovicija obilježilo je jedno od najhladnijih razdoblja Zemlje u zadnjih 600 milijuna godina. No to ledeno doba nije bilo toliko dugo koliko se isprva mislilo; istraživanje je pokazalo da je trajalo negdje između 0.5 do 1.5 milijuna godina. Gondwana se spustila na južni pol pa je glacijacija zarobila i smanjila vodu u svjetskim oceanima.
Remove ads
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads