Odra (Zagreb)
naselje u Hrvatskoj, Grad Zagreb From Wikipedia, the free encyclopedia
Odra je prigradsko naselje Zagreba. Pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
| Odra | |
|---|---|
 Crkva sv. Jurja | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Grad Zagreb |
| Općina/grad | Zagreb |
| Površina | 13,1 km2 [1] |
| Koordinate | 45°43′59″N 16°01′01″E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2630 [2] |
| – gustoća | 201 st./km2 |
| Odredišna pošta | 10020 Zagreb-Novi Zagreb [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)1 |
| Autooznaka | ZG |
  Odra Odra na zemljovidu Hrvatske | |
Najstariji trag civilizacije na ovim prostorima datira iz doba Rimskog Carstva, a dokaz tome je rimska nadgrobna ploča iz 2. stoljeća. Naselje Odra se prvi puta spominje 1334. godine kao župa Odra među ostalim župama zagrebačkog arhiđakonata već 1334.,[4] zajedno s pripadajućom joj crkvom sv. Jurja Mučenika, u popisu Zagrebačke županije. Dan sv. Jurja se slavi kao veliki praznik, te se uz taj dan njeguju različiti običaji od kojih je najpopularniji ophod mladeži po naseljima. Na taj dan se već tradicijski održavaju koncerti na orguljama crkve sv. Jurja Mučenika.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1487 stanovnika[5] te 425 obiteljskih kućanstava.[6]
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 1866 stanovnika.[7]
Naselje Odra: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
| broj stanovnika | 422 | 481 | 554 | 581 | 635 | 667 | 691 | 826 | 724 | 779 | 813 | 933 | 1059 | 1339 | 1487 | 1866 | 2630 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje je smješteno blizu izlaska na zagrebačku obilaznicu, te na sve pravce autocesta – oko tri minute udaljenosti, zatim blizu buduće autoceste Zagreb-Sisak i blizu Domovinskog mosta
Do središta Zagreba osobnim se vozilom može doći za oko deset minuta od gradskog poglavarstva. Naselje je povezano javnim gradskim prijevozom; ZET-ove autobusne linije 166, 229, 268 i 315 te je povezano i željeznicom sa Zagrebom i Velikom Goricom, kao i ostalim naseljima zagrebačkog prstena, kao i s ostatkom hrvatskih naselja.
Uređen društveni sadržaj: osnovna škola, državni vrtić, pošta, trgovine, vatrogasni dom, veterinar, mjesna zajednica, dom zdravlja, ambulanta, ljekarna...
Iz ovog kraja potječu i dvije velike povijesne osobe:
- Bartol Đurđević (16. stoljeće) – svjetski putnik i spisatelj. Njegovi su spisi imali velik utjecaj na vladare i poznate intelektualce onoga doba (Karla V., papu Julija III. i Luthera). On je ujedno tvorac i prvog rječnika u Hrvata (pola stoljeća stariji od čuvenog Vrančićeva rječnika iz 1595.).
- Juraj Mulih (17. i 18. stoljeće) – isusovac, misionar, pjesnik i pučki prosvjetitelj koji je proputovao velik dio svijeta. Iza njega je ostalo 5785 teoloških, duhovnih i liturgijskih tekstova.
Svoja zadnja desetljeća života je u mjesnom franjevačkom samostanu u Odri proveo fra Marko Japundžić.
Crkva sv. Jurja građena je 1749. – 1780. godine. Jednobrodna je, barokna građevina sa zaobljenom apsidom svetišta, sakristijom prigrađenom s južne strane, te zvonikom sa sjeverne strane u ravnini glavnog pročelja. Svod svetišta i apsida oslikani su iluzionističkim freskama. Od današnja tri zvona sačuvano je jedno iz 1766. lijevano u pavlinskog ljevaonici u Lepoglavi. Župna crkva u Odri odlikuje se izrazitom kulturno-povijesnom, graditeljsko-tipološkom, arhitektonskom i urbanističkom kvalitetom. Zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.[8]
U Odri se nalazi i franjevački samostan sv. Franje Asiškoga sa sjemeništem.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
