From Wikipedia, the free encyclopedia
Muhamed Filipović - Tunjo (Banja Luka, 3. kolovoza 1929. – Sarajevo, 26. veljače 2020.), bosanskohercegovački filozof i diplomat bošnjačke nacionalnosti. Bio je član Akademije znanosti i umjetnosti BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu i predsjednik Bošnjačke akademije znanosti i umjetnosti. Filipović je bio jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije, a u vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i veleposlanik Republike BiH u Londonu.
| Muhamed Filipović | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1929., Banja Luka |
| Smrt | 2020., Sarajevo |
| Portal o životopisima | |
Muhamed Filipović rođen je u Banjoj Luci u obitelji Sulejmana i Đule. Majka mu je sestrična Džafera i Osmana Kulenovića, ustaških visokih dužnosnika. U vrijeme Drugog svjetskog rata, brat mu je završio u sabirnom logoru Jasenovac, a sestra Zilha otišla je u komunističku ilegalu.[1] Njegova obitelj begovskog je porijekla i potječe od zagrebačkog kanonika Franje Filipovića koji je 1574. prešao na islam i uzeo ime Muhamed, a zauzvrat je od sultana dobio posjed u Glamoču.[2]
Filipović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960.[3] Bio je docent, izvanredni i redovni profesor logike i metodologije s metodologijom znanosti na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U Akademiju znanosti i umjetnosti BiH izabran je 1976., da bi 1978. bio izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana.[3]
U vrijeme osnivanja SDA, Filipović je bio jedan od njezinih potpredsjednika. Kasnije se povukao iz stranke zajedno s Adilom Zulfikarpašićem s kojim je osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju,[4] gdje je također bio potpredsjednik.[5] MBO je dobila neznatan broj glasova na općim izborima 1990. U vrijeme rasprave o tome treba li SR BiH ostati u SFR Jugoslaviji, MBO i njezin predsjednik Zulfikarpašić zagovarali su muslimansko-srpski sporazum i ostanak u Jugoslaviji.[4] U skladu s tim, Zulfikarpašić i Filipović, uz odobrenje Alije Izetbegovića, započeli su u lipnju 1991. pregovore sa srpskim vodstvom, iz čega je nastao sporazum Karadžić-Filipović.[6]
U prosincu 1993., Alija Izetbegović i Haris Silajdžić predložili su Filipoviću dužnost veleposlanik RBiH u Bernu u Švicarskoj, što je Filipović prihvatio. Službeno je preuzeo dužnost 3. siječnja 1994., predavši akreditaciju predsjedniku Ottu Stichu.[7]
Umro je u Sarajevu 26. veljače 2020. godine, u 91. godini života.[8]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
